Broj pokušaja migranata da ilegalno uđu na područje EU-a smanjio se u 2020. na najnižu razinu u sedam godina, objavila je agencija EU-a za graničnu i obalnu stražu Frontex. Frontex je naveo da je prošle godine otkrio oko 124.000 “ilegalnih prelazaka granice”, što je pad od 13% u odnosu na 2019.
Ulazak u Europu više od milijun ljudi 2015., sukob u Siriji i Iraku, od kojih su ljudi bježali, izazvao je jednu od najvećih političkih kriza u EU. Unatoč velikom padu broja od tada, blok od 27 članica još uvijek je podijeljen glede toga koje bi države trebale preuzeti odgovornost za dolaske i trebaju li njihovi partneri iz EU-a biti dužni pomagati, piše Večernji list BiH.
Zapeli u BiH
Većina migranata koji su na svom putu k Zapadu zastali u BiH želi azil u zemljama EU-a, ali im je onemogućen ulazak na područje Unije. Europska komisija u rujnu je priopćila plan reformi o migraciji i azilu. Prijedlog se fokusira na vraćanje, provjere prije ulaska te partnerstvo s trećim zemljama kako bi se spriječio priljev migranata. U međuvremenu, migrantska kriza u BiH sve više eskalira.
Nakon požara u kampu Lipa kod Bihaća, u kojem su izgorjeli gotovo svi šatori u kojima su boravili migranti, požar je u petak navečer izbio i u kampu u Blažuju kod Sarajeva. Izgorio je najmanje jedan objekt, a migranti su, u panici, istrčali van. Sljedeću večer nova drama, u istom kampu su se potukli migranti. Intervenirala je policija, a bilo je i ozlijeđenih. Ipak, najteže je u USŽ-u gdje boravi najveći broj migranata. Nakon požara u Lipi i višednevnom boravku na otvorenom, tijekom vikenda dio migranata zbrinut je u šatore Oružanih snaga BiH.
Za dva dana postavljeni su šatori za privremeni boravak migranata, s krevetima, grijanjem i pokrivačima. Puštena je i električna energija, a u idućem razdoblju trebale bi biti osposobljene i prostorije za tuširanje. Sve ovo, kažu, privremeno je. Ponovno je obećano da će se u što skorije vrijeme izgraditi novi migrantski centar u Lipi, za približno 1500 osoba. Premijer USŽ-a Mustafa Ružnić od Predsjedništva BiH zatražio je da donese kvotu koliko migranata BiH može zbrinuti, što su uradile i druge države, podsjećajući da 7000 migranata, koliko ih je trenutačno u BiH, po važećim zakonima, treba biti deportirano.
On je ranije ustvrdio, gostujući na FTV-u, da migranti nisu zapalili kamp te da su za požar odgovorni ljudi kojima odgovara da se migranti vrate u Bihać. “Sve indicije ukazuju da to nisu uradili migranti. Nadam se da će Tužiteljstvo USŽ-a imati hrabrosti da utvrdi tko je. Mi, pored gotovog kampa, gotovih šatora, grijanja, kuhinje i svega, sada imamo zapaljen kamp i 900 ljudi i ponovno idemo ispočetka. Zašto je to tako neka odgovore gospodin Cikotić i šef IOM-a”, rekao je Ružnić.
Na Ružnićeve optužbe odgovorio je šef misije IOM-a u BiH i subregionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert. Financiranje Van der Auweraert je kazao kako ministar sigurnosti BiH te druge institucije određuju koji su prioriteti za migrantsku krizu u BiH te da, u konačnici, IOM to samo realizira. “IOM plaća Pomozi.ba i Crveni križ za usluge i pripremanje obroka, plaćamo zdravstvo, vodu, struju, druge troškove. Novac se koristi za oko 16.000 ljudi i za institucije koje su dobile vozila i tehničku opremu, uključujući policiju i graničnu policiju”, kazao je Van der Auweraert. Ustvrdio je da će kamp Lipa za tri mjeseca biti osposobljen.
Ulazak u Europu više od milijun ljudi 2015., sukob u Siriji i Iraku, od kojih su ljudi bježali, izazvao je jednu od najvećih političkih kriza u EU. Unatoč velikom padu broja od tada, blok od 27 članica još uvijek je podijeljen glede toga koje bi države trebale preuzeti odgovornost za dolaske i trebaju li njihovi partneri iz EU-a biti dužni pomagati, piše Večernji list BiH.
Zapeli u BiH
Većina migranata koji su na svom putu k Zapadu zastali u BiH želi azil u zemljama EU-a, ali im je onemogućen ulazak na područje Unije. Europska komisija u rujnu je priopćila plan reformi o migraciji i azilu. Prijedlog se fokusira na vraćanje, provjere prije ulaska te partnerstvo s trećim zemljama kako bi se spriječio priljev migranata. U međuvremenu, migrantska kriza u BiH sve više eskalira.
Nakon požara u kampu Lipa kod Bihaća, u kojem su izgorjeli gotovo svi šatori u kojima su boravili migranti, požar je u petak navečer izbio i u kampu u Blažuju kod Sarajeva. Izgorio je najmanje jedan objekt, a migranti su, u panici, istrčali van. Sljedeću večer nova drama, u istom kampu su se potukli migranti. Intervenirala je policija, a bilo je i ozlijeđenih. Ipak, najteže je u USŽ-u gdje boravi najveći broj migranata. Nakon požara u Lipi i višednevnom boravku na otvorenom, tijekom vikenda dio migranata zbrinut je u šatore Oružanih snaga BiH.
Za dva dana postavljeni su šatori za privremeni boravak migranata, s krevetima, grijanjem i pokrivačima. Puštena je i električna energija, a u idućem razdoblju trebale bi biti osposobljene i prostorije za tuširanje. Sve ovo, kažu, privremeno je. Ponovno je obećano da će se u što skorije vrijeme izgraditi novi migrantski centar u Lipi, za približno 1500 osoba. Premijer USŽ-a Mustafa Ružnić od Predsjedništva BiH zatražio je da donese kvotu koliko migranata BiH može zbrinuti, što su uradile i druge države, podsjećajući da 7000 migranata, koliko ih je trenutačno u BiH, po važećim zakonima, treba biti deportirano.
On je ranije ustvrdio, gostujući na FTV-u, da migranti nisu zapalili kamp te da su za požar odgovorni ljudi kojima odgovara da se migranti vrate u Bihać. “Sve indicije ukazuju da to nisu uradili migranti. Nadam se da će Tužiteljstvo USŽ-a imati hrabrosti da utvrdi tko je. Mi, pored gotovog kampa, gotovih šatora, grijanja, kuhinje i svega, sada imamo zapaljen kamp i 900 ljudi i ponovno idemo ispočetka. Zašto je to tako neka odgovore gospodin Cikotić i šef IOM-a”, rekao je Ružnić.
Na Ružnićeve optužbe odgovorio je šef misije IOM-a u BiH i subregionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert. Financiranje Van der Auweraert je kazao kako ministar sigurnosti BiH te druge institucije određuju koji su prioriteti za migrantsku krizu u BiH te da, u konačnici, IOM to samo realizira. “IOM plaća Pomozi.ba i Crveni križ za usluge i pripremanje obroka, plaćamo zdravstvo, vodu, struju, druge troškove. Novac se koristi za oko 16.000 ljudi i za institucije koje su dobile vozila i tehničku opremu, uključujući policiju i graničnu policiju”, kazao je Van der Auweraert. Ustvrdio je da će kamp Lipa za tri mjeseca biti osposobljen.
