BiH je od 2014. do srpnja ove godine odobrila azilantski status za 122 osobe, od čega ga je devetero dobilo na osnovu statusa izbjeglice, a ostatak se odnosi na ljude koji su dobili neku drugu dodatnu formu zaštite, objavljeno je u izvještaju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR).
Prema ovim podacima, u ovom periodu zahtjeve za azil na zapadnom Balkanu ukupno je podnijelo 39.709 migranata, a odobreno je 287 izbjegličkih statusa i 329 ostalih vrsta azilske zaštite. Također, kako je naglašeno u ovom izvještaju, tijekom 2021. godine podneseno je ukupno 770 zahtjeva za azil na cijelom prostoru zapadnog Balkana. Odbijena su 23.724 zahtjeva za azil, što znači da se njih najmanje 16.000 nikad nije ni pokušalo registrirati u BiH, makar i formalno.
U našoj regiji Srbija je odobrila najviše azilantskih statusa - 86 za izbjeglice, a 103 je dobilo neku dodatnu formu zaštite, što znači da je dozvola za boravak u Srbiji odobrena ne samo na osnovu statusa izbjeglice. Samoproglašeno Kosovo je naredno po broju odobrenih azilskih statusa i to 108 na osnovu izbjeglištva i 19 po drugom osnovu. Treća je BiH, iza nas je Crna Gora s ukupno 87 odobrenih zahtjeva za azil, a slijede Albanija s 48 i Sjeverna Makedonija s 36.
Zanimljivo je, međutim, da je među azilantima kojima je odobren azil najviše državljana Turske, dok je većina ostalih iz zemalja koje tradicionalno nazivamo migrantskim, osim ako ne računamo državljane Ukrajine, Palestine i Kube, koji su također tražili i dobili azil u zemljama zapadnog Balkana.
Ako gledamo po kategorijama, samoproglašeno Kosovo je odobrilo najviše izbjegličkih statusa, a BiH najviše ostalih statusa za azilante koji su došli na zapadni Balkan.
Prema podacima koje je objavio UNHCR, u BiH je od početka 2018. godine najviše registriranih migranata boravilo u srpnju prošle godine, gotovo 8.000, što se može objasniti činjenicom da su migranti u tom periodu teže mogli da se kreću prema EU. Upravo je od proljeća do jeseni prošle godine, barem sudeći prema ovim UNHCR-ovim podacima, u BiH bilo najviše migranata. Ako ne računamo taj period, u BiH je uvijek bilo manje od 6.000 registriranih migranata, ne računajući samo septembar 2019, kada je u BiH boravilo oko 6.100 migranata.
U ovom periodu na zapadni Balkan najviše je došlo migranata iz Pakistana, odnosno 26,8 posto, iza kojih su Afganistanci, čiji je udio oko 21,7 posto. Iz Sirije je došlo 11,7 posto, a nakon njih dolazili su državljani Bangladeša, koji su činili 5,7 postoo ukupnog broja migranata. Iranaca je došlo oko 5,5 posto, a iz Iraka 4,5 posto. Između dva i tri posto zahtjeve za azilantski status podnijeli su državljani Maroka, Indije, Libije i Alžira.
Tijekom ove godine gotovo 90 posto migranata su muškarci, tek tri posto žene, a ostatak se odnosi na dječake i djevojčice. Prema UNHCR-ovim podacima, od 2014. godine do danas najviše migranata koji su registrirani na zapadnom Balkanu su muškarci. Najviše žena bilo je u listopadu 2019. godine, ali ni tada nisu prelazile više od deset posto ukupnog broja.
S obzirom na trenutnu situaciju u Afganistanu, u EU očekuju da će migranti iz ove zemlje činiti mnogo veći udio od ukupnog broja onih koji ulaze u EU.
Jiva Johanson, europska komesarka za unutrašnje poslove, upozorila je da je situacija veoma zabrinjavajuća i da bi EU trebalo da reagira jedinstveno u ovoj situaciji.
"Naučili smo lekciju iz 2015. godine tako da nećemo vidjeti novu migrantsku krizu u EU", rekla je ona i dodala da su talibani u stanju da naprave mnogo loših stvari i da je mnogo Afganistanaca u direktnoj opasnosti, zbog čega EU treba da ih zaštiti, posebno ranjive grupe poput žena.
Prema ovim podacima, u ovom periodu zahtjeve za azil na zapadnom Balkanu ukupno je podnijelo 39.709 migranata, a odobreno je 287 izbjegličkih statusa i 329 ostalih vrsta azilske zaštite. Također, kako je naglašeno u ovom izvještaju, tijekom 2021. godine podneseno je ukupno 770 zahtjeva za azil na cijelom prostoru zapadnog Balkana. Odbijena su 23.724 zahtjeva za azil, što znači da se njih najmanje 16.000 nikad nije ni pokušalo registrirati u BiH, makar i formalno.
U našoj regiji Srbija je odobrila najviše azilantskih statusa - 86 za izbjeglice, a 103 je dobilo neku dodatnu formu zaštite, što znači da je dozvola za boravak u Srbiji odobrena ne samo na osnovu statusa izbjeglice. Samoproglašeno Kosovo je naredno po broju odobrenih azilskih statusa i to 108 na osnovu izbjeglištva i 19 po drugom osnovu. Treća je BiH, iza nas je Crna Gora s ukupno 87 odobrenih zahtjeva za azil, a slijede Albanija s 48 i Sjeverna Makedonija s 36.
Zanimljivo je, međutim, da je među azilantima kojima je odobren azil najviše državljana Turske, dok je većina ostalih iz zemalja koje tradicionalno nazivamo migrantskim, osim ako ne računamo državljane Ukrajine, Palestine i Kube, koji su također tražili i dobili azil u zemljama zapadnog Balkana.
Ako gledamo po kategorijama, samoproglašeno Kosovo je odobrilo najviše izbjegličkih statusa, a BiH najviše ostalih statusa za azilante koji su došli na zapadni Balkan.
Prema podacima koje je objavio UNHCR, u BiH je od početka 2018. godine najviše registriranih migranata boravilo u srpnju prošle godine, gotovo 8.000, što se može objasniti činjenicom da su migranti u tom periodu teže mogli da se kreću prema EU. Upravo je od proljeća do jeseni prošle godine, barem sudeći prema ovim UNHCR-ovim podacima, u BiH bilo najviše migranata. Ako ne računamo taj period, u BiH je uvijek bilo manje od 6.000 registriranih migranata, ne računajući samo septembar 2019, kada je u BiH boravilo oko 6.100 migranata.
U ovom periodu na zapadni Balkan najviše je došlo migranata iz Pakistana, odnosno 26,8 posto, iza kojih su Afganistanci, čiji je udio oko 21,7 posto. Iz Sirije je došlo 11,7 posto, a nakon njih dolazili su državljani Bangladeša, koji su činili 5,7 postoo ukupnog broja migranata. Iranaca je došlo oko 5,5 posto, a iz Iraka 4,5 posto. Između dva i tri posto zahtjeve za azilantski status podnijeli su državljani Maroka, Indije, Libije i Alžira.
Tijekom ove godine gotovo 90 posto migranata su muškarci, tek tri posto žene, a ostatak se odnosi na dječake i djevojčice. Prema UNHCR-ovim podacima, od 2014. godine do danas najviše migranata koji su registrirani na zapadnom Balkanu su muškarci. Najviše žena bilo je u listopadu 2019. godine, ali ni tada nisu prelazile više od deset posto ukupnog broja.
S obzirom na trenutnu situaciju u Afganistanu, u EU očekuju da će migranti iz ove zemlje činiti mnogo veći udio od ukupnog broja onih koji ulaze u EU.
Jiva Johanson, europska komesarka za unutrašnje poslove, upozorila je da je situacija veoma zabrinjavajuća i da bi EU trebalo da reagira jedinstveno u ovoj situaciji.
"Naučili smo lekciju iz 2015. godine tako da nećemo vidjeti novu migrantsku krizu u EU", rekla je ona i dodala da su talibani u stanju da naprave mnogo loših stvari i da je mnogo Afganistanaca u direktnoj opasnosti, zbog čega EU treba da ih zaštiti, posebno ranjive grupe poput žena.
