BiH i njene institucije izgubile su lani više od 300 sudskih sporova, vrijednih 7,50 milijuna maraka, a skoro trećina te vrijednosti odnosi se na tužbe sudaca i tužitelja koje plaća upravo BiH.

Podaci o dobivenim i izgubljenim parnicama sumirani su u najnovijem izvještaju o radu Pravobraniteljstva BiH, koji će se uskoro naći pred parlamentarcima. Prema tim podacima, na stolovima pravobranitelja prošle godine je bio 5.531 predmet, a kao i prethodnih godina najviše ih se odnosilo na parnične predmete koja su u radu bila 1.702, a koji su "teški" više od 453 milijuna maraka.

Od ukupnog broja, od siječnja do kraja prosinca 2017. stiglo ih je 408, čija vrijednost premašuje 37,28 milijuna maraka, piše Glas Srpske.

BiH se pojavljuje kao tužena strana u 97 slučajeva, a u 311 je na optuženičkoj klupi. Najviše predmeta se odnosilo na sporove iz oblasti radno-pravnih odnosa, a slijede predmeti za nadoknadu štete, izmirenje duga te ostali.

Epilog su do kraja 2017. dobila 423 predmeta vrijedna gotovo 110 milijuna KM.

''Na sudu su izgubljena 133 parnična predmeta vrijednosti koja premašuje 7,58 milijuna dok je u korist institucija BiH riješeno 227 predmeta vrijednih 90,59 milijuna maraka. Na drugi način su riješena 63 predmeta vrijedna 11,24 milijuna, tako da je 290 predmeta riješeno na način da je spriječena šteta po budžet od gotovo 102 milijuna'', navedeno je u izvještaju.

Prema ovim podacima, BiH je lani izgubila više sporova nego u 2016. godini, ali je njihova vrijednost manja za 12 milijuna. U izvještaju je posebno podvučeno da pažnju treba usmjeriti na predmete koje BiH gubi od strane onih koje plaća.

Veliki broj predmeta, odnosno 33 vrijedna 2,03 milijuna, koji nisu riješeni u korist BiH se odnose na predmete po tužbama sudaca i tužitelja Suda i Tužiteljstva BiH, kao i stručnog osoblja u tim institucijama te iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta na ime tužbi po osnovu potraživanja naknada toplog obroka, prijevoza, regresa i odvojenog života, a na osnovu odluka Ustavnog suda BiH iz 2013. i 2014. godine kojima je utvrđena diskriminacija po osnovu tih naknada.

Pravobranitelj Mariofil Ljubić navodi da oni ne mogu utjecati na dinamiku rješavanja predmeta, jer se postupci odvijaju pred nadležnim sudovima te da je veliki broj predmeta koji su u drugostupanjskom postupku i nisu konačni.

Ljubić je naveo da su u više navrata upozoravali nadležne institucije, prije svega Parlament BiH, o potrebi donošenja novog zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, da bi to pitanje bilo sistemski riješeno i sprovedena odluka Ustavnog suda BiH.

''Zakon, nažalost, lani nije izmijenjen i problem je ostao neriješen. Tako ostaje problem podnošenja novih tužbi od strane sudaca i tužitelja te ostalih iz pravosuđa, a koje će neminovno biti usvojene i time dodatno opterećen proračun institucija BiH po tom osnovu'', rekao je Ljubić.

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o platama i naknadama u pravosudnim institucijama u nekoliko navrata bio je na dnevnom redu sjednica u Parlamentu BiH.

Posljednji put je razmatran krajem siječnja na sjednici Predstavničkog doma, kada je na kraju obustavljen zakonodavni postupak u vezi sa tim izmjenama, nakon što je po drugi put prijedlog dobio negativno mišljenje Komisije za financije i proračun tog doma.

U Pravobraniteljstvu su naglasili da je lani zabilježen porast broja predmeta koji su okončani mirnim rješavanjem sporova. Naglasili su da, ipak, to još nije dovoljno i da ne odgovara potrebi što većeg minimiziranja troškova BiH u vođenju parničnih troškova. Dosta predmeta se odnosilo i na izvršne predmete, ali na arbitražu.