''Zapadni Balkan je sastavni dio europske obitelji i on za nas ostaje prioritet. Želja je da svih šest zemalja Zapadnog Balkana uđe u EU što prije je moguće'', rekao je Olivér Várhelyi, europski tajnik za proširenje na sjednici.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, rekao je kako se preporučuje da se dodijeli status kandidata ''pod uvjetom da se odrade određeni koraci''.
''Očekujemo da će BiH prioritetno usvojiti amandmane u postojeći zakon o VSTV-u, novi zakon o tom vijeću, zakon o sudovima, zakon o sprječavanju sukoba interesa, da poduzme korake u probi protiv organiziranog kriminala i korupcije te da poboljša upravljanje granicama i odgovarajući sustav azila i spriječi zlostavljanje mučenje i zajamči slobodu medijima i da zaštiti novinare u slučajima zastrašivanja'', rekao je Várhelyi.
Dodao je kako je Europsko vijeće pozvalo čelnike BiH da hitno riješe preostale reforme pravosuđa i ustava.
''U njima treba hitno napraviti napredak. Ovo je ponuda s europske strane upućena BiH i narodu BiH. Mi to činimo za narod BiM. Međutim, to dolazi uz visoka očekivanja. Politička elita to mora pretvoriti u stvarnost. Nakon izbora očekujemo da će zakonodavna tijela i vlade biti brzo formirane'', rekao je i naglasio kako će s ekonačna odluka donijeti u prosincu.
Kako je rekao, pratit će se 14 prioriteta i napredak u njihovom ostvarivanju. Oni se, rekao je, ne mijenjaju i ne može se o njima pregovarati. Moraju se, naglasio je, ispuniti prije nego se otvore pregovori.
Na summitu koji je održan 23. lipnja ove godine države članice su pozvale Europsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
''EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Europsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju'', stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU sa spomenutog summita.
Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, rekao je kako se preporučuje da se dodijeli status kandidata ''pod uvjetom da se odrade određeni koraci''.
''Očekujemo da će BiH prioritetno usvojiti amandmane u postojeći zakon o VSTV-u, novi zakon o tom vijeću, zakon o sudovima, zakon o sprječavanju sukoba interesa, da poduzme korake u probi protiv organiziranog kriminala i korupcije te da poboljša upravljanje granicama i odgovarajući sustav azila i spriječi zlostavljanje mučenje i zajamči slobodu medijima i da zaštiti novinare u slučajima zastrašivanja'', rekao je Várhelyi.
Dodao je kako je Europsko vijeće pozvalo čelnike BiH da hitno riješe preostale reforme pravosuđa i ustava.
''U njima treba hitno napraviti napredak. Ovo je ponuda s europske strane upućena BiH i narodu BiH. Mi to činimo za narod BiM. Međutim, to dolazi uz visoka očekivanja. Politička elita to mora pretvoriti u stvarnost. Nakon izbora očekujemo da će zakonodavna tijela i vlade biti brzo formirane'', rekao je i naglasio kako će s ekonačna odluka donijeti u prosincu.
Kako je rekao, pratit će se 14 prioriteta i napredak u njihovom ostvarivanju. Oni se, rekao je, ne mijenjaju i ne može se o njima pregovarati. Moraju se, naglasio je, ispuniti prije nego se otvore pregovori.
Na summitu koji je održan 23. lipnja ove godine države članice su pozvale Europsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
''EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Europsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju'', stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU sa spomenutog summita.
Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.
