Djeca koja žive u Hrvatskoj, a čiji jedan ili oba roditelja rade u Austriji, od početka sljedeće godine primat će za trećinu niži dječji doplatak nego do sada. I dok je trogodišnje dijete u Hrvatskoj dosad primalo ukupan mjesečni dodatak od 172 eura, on će pasti na samo 106 eura, prenosi Večernji.hr

Ušteda 100 milijuna eura

Rezultat je to novog zakona po kojem bi se pomoć za djecu isplaćena u Austriji vezala za troškove života u EU članici u kojoj dijete živi. Čim je vladajuća koalicija narodnjaka (ÖVP) i slobodnjaka (FPÖ), unatoč snažnom protivljenju opozicije, ovoga tjedna uspjela progurati prijedlog u tamošnjem parlamentu, iz Bruxellesa im je stigao oštar odgovor. Europska komisija zakon je ocijenila neprihvatljivim i zaprijetila Austriji da se neće libiti pokrenuti proceduru kažnjavanja.

Austrija inzistira na indeksaciji dječjeg doplatka u skladu s troškovima života države u kojoj dijete zaista živi. Kažu kako je neodrživo da, primjerice, djeca u Mađarskoj mjesečno primaju 39 eura, u Poljskoj 28, Slovačkoj 24, a u Rumunjskoj 20 eura, dok njihovi kolege iz vrtića ili razreda čini roditelji rade u Austriji dobivaju višestruko više iznose. S druge strane, doplatak za djecu u državama s višim troškovima života, bio bi uvećan.

No kako je takve djece manje, Austrija bi ovim zakonom srezala godišnja davanja za djecu za više od 100 milijuna eura. Na vrhu liste zemalja gubitnika smjestila se Bugarska, gdje će trogodišnjaci primati 76 eura, dok će najmanju razliku osjetiti djeca u Njemačkoj sa 163 eura te ona u Italija s doplatkom od 164 eura. S druge strane, najveći rast očekuje djecu iz Norveške, koja će primati 198 eura mjesečno.

Tijekom cijelog zakonodavnog procesa iz Bruxellesa su stizala upozorenja kako diskriminacije i nepravedan odnos prema djeci koja žive u drugim državama nisu prihvatljivi, a stav je ovog tjedna ponovila i Europska komisija, priprijetivši sankcijama. Iz austrijske vlade pak odgovaraju kako je zadnja riječ njihova, a ne Komisijina.

Socijalni turizam

I u drugim bogatijim europskim zemljama se svako malo poigravaju istom idejom indeksacije doplatka. Takvih je nastojanja bilo u Nizozemskoj, a najdalje je otišla Njemačka, iz koje doplatak prima 17 tisuća djece u Hrvatskoj, koju je prije nekoliko godina u tome također zaustavila Europska komisija.

Unatoč tomu, u kolovozu ove godine ponovno se aktualizirala ista tema nakon što su lokalni čelnici upozorili na porast broja djece koja dobivaju doplatak, a žive u inozemstvu, posebice u zemljama istočne Europe, što predstavlja teret za budžet, ali i otvara pitanje zlouporabe, odnosno kontroverzne prakse “turizma za socijalne benefite”. Zadnji podaci pokazuju da je broj djece koja primaju doplatak ipak lagano pao.