Europska unija je našoj zemlji širom otvorila svoja vrata, ali zbog unitarističkih težnji bošnjačke politike kao i srpskog separatizma, BiH nije u stanju iskoristiti ponuđenu priliku. Istražili smo hoće li se ponuđena šansa iskoristiti u 2026. godini.
Nema spremnosti na kompromis
Geopolitičke promjene u svijetu stvorile su uvjete u kojima Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu u svome članstvu. No, ta prilika ostaje neiskorištenom zbog unutarnjih političkih trvenja.
"Glavni problem i dalje ostaje a to je muslimanska politika koja je za Europu načelno, ali kad treba stvari konkretno realizirati vidimo da im sve druge stvari na prvom mjestu. Nisu spremni ni na kakav kompromis oko izbornog zakona a bez reforme Izbornog zakona jako je teško govoriti o europskom putu", rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Nakon početnog pozitivnog zamaha na početku aktualnog mandata, raspala se vladajuća većina na razini Parlamentarne skupštine BiH što se izravno odrazilo na europsku perspektivu naše zemlje. Unutarnji politički poeni postali su važniji od ukupnog napretka.
Izborni zakon kao integralni dio reformske agende
"2026. je nova godina izbora u BiH. Trenutačno je europski pregovarački proces u zastoju. Ali ove godine moramo pokazati jesmo li zemlja koja može ispuniti obećanja dana EU ili ne", istaknuo je stručnjak za međunarodne odnose Gordan Radić.
A dana obećanja su popisana u reformskoj agendi gdje je izričito navedeno što to BiH mora učiniti kako bi se približila Uniji. Između ostaloga, nužno je reformirati i Izborni zakon.
"Postoje šanse da će promjene Izbornog zakona doći drugim putem. Ne vidim s muslimanske strane spremnost na dogovor ali moguće da se to dogodi i drugim putem. Ne vidim da će tu doći do neke relaksacije i dogovora a onda je jako teško govoriti o europskoj perspektivi", smatra Sokol.
Približavanje EU znači i izravan rast životnog standarda u BiH, što bi trebao biti cilj svake odgovorne politike.
"Ako ispunimo uvjete, doći ćemo određenih poglavlja. To znači i nova financiranja od EU ali je u ovom trenutku teško predvidjeti kako će se postaviti država BiH", istaknuo je Radić.
Ako unitaristička politika ne bude spremna na kompromis...
Europski put ostaje dugoročan cilj BiH, a iznimno je važno, smatra Sokol, da zapad danas jasno prepoznaje kako su unitarističke politike temeljni uzrok stagnacije BiH.
"Dugoročno, unitarna politika definitivno nema podršku zapada i ako Muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je s njihove perspektive puno gore. Ako ne budu spremni na reforme Izbornog zakona u dogledno vrijeme, jedno jutro će se probuditi s trećim entitetom", rekao je Sokol.
U Europu se ne može ići s neravnopravnim konstitutivnim narodima. Europa počiva na jednakopravnosti svojih članica pa je tako i ravnopravnost naroda unutar BiH ključ za uspješan europski put naše zemlje.
Nema spremnosti na kompromis
Geopolitičke promjene u svijetu stvorile su uvjete u kojima Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu u svome članstvu. No, ta prilika ostaje neiskorištenom zbog unutarnjih političkih trvenja.
"Glavni problem i dalje ostaje a to je muslimanska politika koja je za Europu načelno, ali kad treba stvari konkretno realizirati vidimo da im sve druge stvari na prvom mjestu. Nisu spremni ni na kakav kompromis oko izbornog zakona a bez reforme Izbornog zakona jako je teško govoriti o europskom putu", rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Nakon početnog pozitivnog zamaha na početku aktualnog mandata, raspala se vladajuća većina na razini Parlamentarne skupštine BiH što se izravno odrazilo na europsku perspektivu naše zemlje. Unutarnji politički poeni postali su važniji od ukupnog napretka.
Izborni zakon kao integralni dio reformske agende
"2026. je nova godina izbora u BiH. Trenutačno je europski pregovarački proces u zastoju. Ali ove godine moramo pokazati jesmo li zemlja koja može ispuniti obećanja dana EU ili ne", istaknuo je stručnjak za međunarodne odnose Gordan Radić.
A dana obećanja su popisana u reformskoj agendi gdje je izričito navedeno što to BiH mora učiniti kako bi se približila Uniji. Između ostaloga, nužno je reformirati i Izborni zakon.
"Postoje šanse da će promjene Izbornog zakona doći drugim putem. Ne vidim s muslimanske strane spremnost na dogovor ali moguće da se to dogodi i drugim putem. Ne vidim da će tu doći do neke relaksacije i dogovora a onda je jako teško govoriti o europskoj perspektivi", smatra Sokol.
Približavanje EU znači i izravan rast životnog standarda u BiH, što bi trebao biti cilj svake odgovorne politike.
"Ako ispunimo uvjete, doći ćemo određenih poglavlja. To znači i nova financiranja od EU ali je u ovom trenutku teško predvidjeti kako će se postaviti država BiH", istaknuo je Radić.
Ako unitaristička politika ne bude spremna na kompromis...
Europski put ostaje dugoročan cilj BiH, a iznimno je važno, smatra Sokol, da zapad danas jasno prepoznaje kako su unitarističke politike temeljni uzrok stagnacije BiH.
"Dugoročno, unitarna politika definitivno nema podršku zapada i ako Muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je s njihove perspektive puno gore. Ako ne budu spremni na reforme Izbornog zakona u dogledno vrijeme, jedno jutro će se probuditi s trećim entitetom", rekao je Sokol.
U Europu se ne može ići s neravnopravnim konstitutivnim narodima. Europa počiva na jednakopravnosti svojih članica pa je tako i ravnopravnost naroda unutar BiH ključ za uspješan europski put naše zemlje.
