Godina 2025. donijela je val poskupljenja kakav građani Bosne i Hercegovine odavno ne pamte.
Cijene se mijenjaju iz dana u dan i rastu brže nego što ih kupci mogu pratiti, a svakodnevna kupnja sve se više pretvara u matematičku vježbu preživljavanja. Obiteljski se proračuni rastežu preko svake mjere, a plaće, koliko god nominalno veće bile, djeluju niže nego ikad, piše Večernji list BiH.
Realnost u brojkama
Realnost je najvidljivija u brojkama. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za listopad 2025. godine iznosi 3312,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz 2025. iznosila je 1595 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,15%, a minimalnom svega 30,19%.
Drugim riječima, više od polovine stvarnih troškova života ostaje nepokriveno čak i prosječnom plaćom. Da je situacija nekada ranije izgledala bitno drukčije, pokazuje usporedba s listopadom 2021., kada je sindikalna potrošačka košarica iznosila 2101,71 KM, odnosno više od 1210 KM manje nego danas.
Tadašnja prosječna plaća od 1000 KM pokrivala je 47,58% košarice. Četiri godine poslije udjeli su slični, ali cijene su otišle toliko visoko da život više ni izbliza nije isti. Dovoljno je prošetati tržnicom da se vidi kako ove brojke izgledaju u stvarnosti.
Umirovljenik Josip, koji godinama živi od unaprijed isplaniranih iznosa, spusti vrećicu s nekoliko komada povrća i tiho reče: Nekad sam za sto maraka punio prtljažnik. Danas jedva jednu vrećicu… Više se i ne razmišlja o kupnji na kilogram, sve se svelo na komad-dva. Ta rečenica, jednostavna i bolna, najbolje opisuje kako se promjena cijena osjeti u svakodnevnom životu.
A sve se vidi u usporedbi onoga što se moglo kupiti 2021. i onoga što vrijedi 2025. godine. Prije četiri godine 100 KM donosilo je 31,3 kilograma riže, a danas samo 21,7 kilograma. Brašno je s nekadašnjih 91 kilogram palo na 66,6, što znači da je nestalo više od dvadeset kilograma iz jedne kupnje. Meso je pretrpjelo najveći udar – za 100 KM 2021. mogla su se 7,4 kilograma junetine, dok danas tek 3,95 kilograma, gotovo upola manje.
Ni mlijeko nije ostalo pošteđeno. Umjesto 71,4 litre danas se dobije samo 45,45 litara, što je pad od gotovo 26 litara. Maslac je pao s 4,7 na 2,9 kilograma, šećer s 83,3 na 58,8 kilograma, a krumpir, nekada najpristupačnija namirnica, s čak 142,9 kilograma spao je na 66,67 kilograma za istih 100 KM. Čak je i gorivo, koje utječe na cijene svega ostalog, otišlo, kako kažu građani, u nebo. Umjesto 55,6 litara, danas ga se može natočiti samo 43,47 litara.
Sve ove razlike, kada se stave jedna uz drugu, jasno pokazuju da je vrijednost 100 KM danas dramatično manja nego prije četiri godine. Građani za isti iznos mogu kupiti osjetno manje svih osnovnih proizvoda koji čine svakodnevnu potrošnju, a jaz između cijena i prihoda širi se iz mjeseca u mjesec.
Na kraju dana to se ne vidi u grafikama, nego u vrećici koju se kući donese. A Josipova rečenica, izgovorena bez imalo patetike, zvuči kao najtočnija ekonomska analiza 2025. godine: “Nije ovo više život kakav smo nekada živjeli, sad se samo gleda kako preživjeti mjesec.”
Cijene se mijenjaju iz dana u dan i rastu brže nego što ih kupci mogu pratiti, a svakodnevna kupnja sve se više pretvara u matematičku vježbu preživljavanja. Obiteljski se proračuni rastežu preko svake mjere, a plaće, koliko god nominalno veće bile, djeluju niže nego ikad, piše Večernji list BiH.
Realnost u brojkama
Realnost je najvidljivija u brojkama. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za listopad 2025. godine iznosi 3312,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz 2025. iznosila je 1595 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,15%, a minimalnom svega 30,19%.
Drugim riječima, više od polovine stvarnih troškova života ostaje nepokriveno čak i prosječnom plaćom. Da je situacija nekada ranije izgledala bitno drukčije, pokazuje usporedba s listopadom 2021., kada je sindikalna potrošačka košarica iznosila 2101,71 KM, odnosno više od 1210 KM manje nego danas.
Tadašnja prosječna plaća od 1000 KM pokrivala je 47,58% košarice. Četiri godine poslije udjeli su slični, ali cijene su otišle toliko visoko da život više ni izbliza nije isti. Dovoljno je prošetati tržnicom da se vidi kako ove brojke izgledaju u stvarnosti.
Umirovljenik Josip, koji godinama živi od unaprijed isplaniranih iznosa, spusti vrećicu s nekoliko komada povrća i tiho reče: Nekad sam za sto maraka punio prtljažnik. Danas jedva jednu vrećicu… Više se i ne razmišlja o kupnji na kilogram, sve se svelo na komad-dva. Ta rečenica, jednostavna i bolna, najbolje opisuje kako se promjena cijena osjeti u svakodnevnom životu.
A sve se vidi u usporedbi onoga što se moglo kupiti 2021. i onoga što vrijedi 2025. godine. Prije četiri godine 100 KM donosilo je 31,3 kilograma riže, a danas samo 21,7 kilograma. Brašno je s nekadašnjih 91 kilogram palo na 66,6, što znači da je nestalo više od dvadeset kilograma iz jedne kupnje. Meso je pretrpjelo najveći udar – za 100 KM 2021. mogla su se 7,4 kilograma junetine, dok danas tek 3,95 kilograma, gotovo upola manje.
Ni mlijeko nije ostalo pošteđeno. Umjesto 71,4 litre danas se dobije samo 45,45 litara, što je pad od gotovo 26 litara. Maslac je pao s 4,7 na 2,9 kilograma, šećer s 83,3 na 58,8 kilograma, a krumpir, nekada najpristupačnija namirnica, s čak 142,9 kilograma spao je na 66,67 kilograma za istih 100 KM. Čak je i gorivo, koje utječe na cijene svega ostalog, otišlo, kako kažu građani, u nebo. Umjesto 55,6 litara, danas ga se može natočiti samo 43,47 litara.
Sve ove razlike, kada se stave jedna uz drugu, jasno pokazuju da je vrijednost 100 KM danas dramatično manja nego prije četiri godine. Građani za isti iznos mogu kupiti osjetno manje svih osnovnih proizvoda koji čine svakodnevnu potrošnju, a jaz između cijena i prihoda širi se iz mjeseca u mjesec.
Na kraju dana to se ne vidi u grafikama, nego u vrećici koju se kući donese. A Josipova rečenica, izgovorena bez imalo patetike, zvuči kao najtočnija ekonomska analiza 2025. godine: “Nije ovo više život kakav smo nekada živjeli, sad se samo gleda kako preživjeti mjesec.”
