27. D o b r o š a
Selo ima četrnaest katoličkih i jedna muslimanska kuća.
K a t o l i c i: – Petrovići ili Samarđići (2 k.) zovu se Samarđićima po djedu koji je pravio samare. Starinom su iz Rakitna, gdje još ima Petrovića. Došao je ovamo djed. Od tog roda su i Andrijanići (1 k.), Zadre (7 k.). Nekada je to bila kuća sa trideset i pet ukućana. Daljom starinom su Betunjani iz okoline Zadra, a u Dobrošu su došli iz Raške Gore. – Andričići ili Babići (2 k.) su došli prije 1878. s Orašca, gdje ih još ima. – Bagare (1 k.), djed je bio rodom iz sela Graca od Duvna. U Dobroši su od 1831. godine. – Meštrović (1 k.) je išao po najmu i naselio se oko 1900. Rod je s Meštrovićima u Prozoru.
Ranije su u Dobroši bili bili i ovi katolički rodovi: Vlajčići, sada u Krančićima, Ivančevići, koji su izumrli, a bili su iz Družinovića, i Barišići.
M u s l i m a n i: Od 1912. boravi u selu samo Jusić (1 k.) koji je ranije dolazio s Duga samo preko ljeta. Od 1926. ljeti dolazi na Krmsku Glavu Kurtagić iz Prozora.

28. B l a c e
Selo ima pet katoličkih i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Kolakušići (1 k.) za njih se kazuje da su starosjedioci. Ima ih iseljenih po Ljubuncima. – Marići (2 k.) su starinom iz Gruda iz Hercegovine. Došli su za turskog vremena, da izbjegnu kaznu, pošto su dolje ubili agu. Bila su ih tri brata, od kojih je jedan ostao dolje, jedan pobjegao ovamo, a treći u Žepče. – Spaići (1 k.) su iz Gruda. Ima ih po Ljubuncima. – Juričević (1 k.) je došao 1920. na ženinstvo s Pala u Ljubuncima.
M u s l i m a n i: – Kormani (5 k.) kažu da su najstariji muslimanski rod u kraju i da su starinom iz nekog Šaba. Nekada je cijelo selo bilo njihovo. Imali su obavezu da vrše promatranje Mjeseca i objavljuju kada je mlad mjesec i zato u tursko doba nisu plaćali porez. Njihov predak je pravio kulu, ali mu nisu dali da izvede drugi kat. Kuća im je pokrivena pločom. Ogranak Kormana su Hubijari (1 k.). Bio je u selu i musliman Balić, koji je došao iz Krančića na ženinstvo. Od njih nema muških članova.

29. Lj u b u n c i
Selo ima četrdeset i dvije katoličke i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Tadići (3 k.), smatraju se starincima. Ranije su se zvali Relićima. Nisu bili kmetovi i uvijek su živjeli na istom mjestu. Nekada ih je bilo petero braće. Dvojica su odselila u Sarajevo, a od trojice koja su ostala u selu sada su samo tri kuće. – Vidovići (5 k.) su u selu od prije kuge. Po djedu Cvitanu zovu ih i Cvitanovići. Od tog su roda i Jurići-Vidovići (3 k.) i Stojanovići ili Kamenice (1 k.). Stojanovića ima i na Uzdolu. – Kolakušići (1 k.), opširnije u opisu Blaca. – Kneževići (3 k.) su odavno u selu. – Brajke (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Došli su oko 1800. Uvijek su bili u zajednici, dok se Andrija nije odijelio. Poslije 1918. u te dvije kuće ima 28 ukućana. – Glibe (4 k.) su prešli iz Privora oko 1850. na Mejnik. Prije njih nije bio nitko na Mejniku, nego je bila samo šuma, koju su oni iskrčili, kada su istjerani iz Privora. Ima ih i u Donjoj Vasti. Starinom su iz Hercegovine. – Barešić (1 k.) je prešao sa Gmića prije 1878. Opširnije u opisu Gmića. – Ivanke (7 k.), u Globarićima su od prije 1878. Istog su roda kao i Ivanke u selu Ivankama-Pajićima. Jedan je iz Ivanaka prešao na Lug. – Barbarići (2 k.), zovu ih i Kanatima, po djedovu nadimku, koga je aga pitao kako se "kanati", premeće, tj. izlazi na kraj sa hranom i ukućanima. Doselio im je djed iz Broćna. – Madžar (1 k.), djed mu se doselio iz Livna. – Zadre (3 k.), opširnije u opisu Dobroše. – Miličević ili Zečević (1 k.) je rodom sa Pidriša u Skoplju, a došao je 1904. na ženinstvo među Tadiće. U kući Cvitanovića je kao "ugovornik" Ivan Sava ili Savić, rodom sa Orašca, doseljen 1922.

30. D u g e
U Duškom Polju su katolici sa jedanaest kuća, a u Dugama samo muslimani sa pedeset i sedam kuća.
K a t o l i c i: – Zadrići (2 k.), opširnije u opisu Dobroše. – Miloševići (2 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. – Kapčevići (3 k.) su došli iz Sovića. Ima ih u Prozoru i Rami. – Spaići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. – Ljubići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. U istoj kući, ali podijeljen, živi Knežević, koji je 1922. došao iz Ljubunaca. Opširnije u opisu Ljubunaca. – Marići (1 k.) su se naselili 1913., a porijeklom su od Mostara. – Banušići (1 k.) su došli iz Hercegovine oko 1870. Ima ih i u Ploči.
M u s l i m a n i: – Dugalići, vode porijeklo od Alipaše iz Male Azije. Danas se dijele na više ogranaka: Dautbegovići (9 k.), Hasanbegovići (3 k.), Dervišbegovići (2 k.), Mustajbegovići (4 k.). – Arslići (1 k.), Čorbadžići (1 k.), - Haltaci (7 k.) su bili spahije, smatraju se starincima. – Sabitovići (7 k.) su doseljenici. Porijeklom su iz Male Azije. Nekada su se zvali Hodžićima. – Subašići (9 k.) su davno došli iz Sarajeva. Predak im je bio subaša. Po ocu se zovu i Đogići. – Aladini (3 k.), neispitano porijeklo. – Ščukulj (1 k.) je došao prije 1878. s Ravnice kao sluga. – Jusići (2 k.), otac im je došao prije 1878. kao imam. – Trtići (1 k.) su odavno u selu. Preci su im bili begovski momci. – Kovačević (1 k.) je došao oko 1890. s Krančića. – Bešić (1 k.) je došao iz Donje Vasti oko 1900. – Nuspahić (1 k.) je došao iz Prozora prije Prvog svjetskog rata. – Grcić (1 k.) je došao iz Skrobućana prije Prvog svjetskog rata. – Milanović (1 k.) je došao iz Boljkovca. – Kadrić (1 k.) je došao iz Kopčića 1927. na ženinstvo.

31. L u g
Svega ima 20 katoličkih i 28 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Šakote (1 k.) su se prvi od katolika naselili u Lugu. Starinom su iz Hercegovine. - Tule (1 kuća) su starinom iz Hercegovine (iz Rakitna) i naselili su se poodavno. – Ćavari (3 k.) su starinom Vidoši iz Gostuše u Hercegovini, odakle su došli oko 1860. Ima ih u Sovićima, u Duvnu, u Livnu i na Grahovu. – Raiči (2 k.) su došli sa Uzdola oko 1890. Starinom su od Mostarskog Blata. – Vrljići (1 k.) su došli prije 1878. Ima ih i na Gorici. – Kustura (1 k.) je rodom iz Skoplja i došao je 1886. uz majku, koja bijaše ostala kao udovica i vratila se u svoj kraj. – Marići (1 k.) su došli u tijeku Prvog svjetskog rata iz Vrda. – Grbeš (1 k.) je došao s Orašca kao "ugovornik". – Džajkić (1 k.) je došao pred Prvi svjetski rat iz Izbičina. – Jeličić (1 k.) je došao iz Podbora 1918. Opširnije u opisu Podbora. – Zeljke (1 k.) su došli na Zagaj 1921. iz sela Crnča kod Mostara. – Rotim (1 k.) je rodom iz sela Graca kod Mostara. Bio je uvjenčan u Vrde kod Drežnice, a 1926. došao na Zagorje na kupljenu zemlju. – Drežnjak (1 k.) je došao iz Hercegovine 1926. Ima roda na Gmićima. – Soldo (1 k.) ja došao iz Bogodola iz Hercegovine, 1930. – Papković (Pavković) je došao 1914. iz Izbična. Od istog je roda kao i Papci u Skorobućanima. Od tih iz skrobučana prešao je jedan Papak na Zagaj 1932. - Čuljak (1 k.) je došao iz Bogodola u Hercegovini 1930.
M u s l i m a n i: Smatraju se starincima: Bećirovići (10 k.), Purgići (2 k.) i Kazići (3 k.). Prugići su bili kovači. - Hasice (2 k.) i Bajrići su od Bajrića s Ravnice. - Đuke (8 k.) su došli prije kuge s Skrobučana, gdje su bili starinci. Sada su tamo na njihovu mjestu Papci, a zemlja se još zove Đukuše. - Dautbegovići (2 k.) su došli s Duga: jedan oko 1900. i drugi oko 1912.

32. D o nj i V i š nj a n i
Selo ima 6 katoličkih i 21 muslimanska kuća.
K a t o l i c i: – Vukoje (2 k.) su starinim iz Ljubotića u Hercegovini. Doselili su se prije 1878. pravo na Vranjaču. Ima ih i na Kućanima. - Sablje (3 k.) su starinom iz Hercegovine i došli prije 1878. ima ih i u Rumbocima. - Novak (1 k.) : opširnije u opisu Gorice.
M u s l i m a n i: Letice (5 k.) su prešli iz G. Višnjana. - Garabini (2 k.) su iz G. Višnjana prešli u Donje. - Konjarići (10 k.) s ogrankom Hodžićima. - Ajkić (1 k.) je došao 1907. s majkom iz Varvare. - Pilavići (2 k.) su došli 1912. s Mluše. Sada se zovu i Muminovićim, jer su došli na zemlju Muminovića, koji su izumrli u muškoj lozi.

33. S k r o b u ć a n i
K a t o l i c i: – Papci (14 k.), osim jedne kuće na Šarovini, svi ostalo su na jednom mjestu i na okupu. Starinom su iz Izbišanja u Hercegovini, odakle su krenuli 1831. god.. Prvo su se naselili u Rumbocima. Kada ih je aga odatle otjerao, prešli su na Beljine Mline, zatim na Šerovinu, pa u Skrobučane. – Rotimi (6 k.), neki su došli prije 1931., neki kasnije, ali prije 1878., iz Graca u Rakitnu. – Tokoći (5 k.) su iz Rakitna i došli su prije 1878. ima ih i na Gorici, gdje su došli sa Skrobučana. - Galići (3 k.) su iz Hercegovine, iz Izbišna. Došli su prije 1878. Ima ih i na Gorici. – Matić (1 k.) je starinom iz Kaura. Otac Mato je pobjegao iz austrougarske vojske i na Šarovinu ga naseli beg Osmanbeg s Duga, čija je tada bila cijela Šerovina. Kad ja Osmanbeg odselio u Lepenicu, ostavio je Matu kao subašu. – Ivančevići (1 k.) su starinom od Mostara. Došli su prije 1878. – Jakovljevići (1 k.), ima ih i na Parošu i Borovoj Ravni. Starinom su iz Hercegovine. – Novak (1 k.) je od Novaka u D. Višnjanima, odakle mu je otac došao na Stepen oko 1880., a u Višnjane s Gorice.
Na Šerovini su bili Gujići, koji su 1927. otišli u Prozor.
M u s l i m a n i: Starinci: Nevenovići (1 k.), od kojih su i Garazlići (2 k.), čiji se predak bio "garazile" oženio jednom bogatom udovicom, ćoravom i sakatom. – Nasupi (1 k.). – Munikoze (6 k.). - Motike (3 k.). - Šljive (5 k.). – Grcići (1 k.). Jedan ogranak Grcića iz Prozora prešao je uz kugu u Soviće. Od tih iz Sovića došao je ovaj u Skrobučane prije1878. na ženinstvo. Jedan je Grcić otišao u Lapsunj. – Čavo (1 k.), njegov je predak bio Srbin s Kupresa. Došao je u najam u Kukrice. U najmu je bio dugo. Kukrica mu nije mogao isplatiti nagradu, te je sa njim podijelio imanje. On se naselio i primio islam. Prezime su dobili po tome što je neki predak bio veoma jak i zubima kidao čavle, kad je potkivao konja. – Selimovići (4 k.) su podrijetlom s Kupresa.
Prije kuge su u selu bili i Kukrike i Polop. Kuća Polopovih je bila izvan ostalih pa ih jednom prilikom poklali hajduci. Izumrli su i Kevrići. Na Šerovini su nekad bile neke Šere, i po njima se prozvalo i selo.

34. G o r i c a
U naselju je ukupno 26 kuća.
K a t o l i c i: Svi su podrijetlom doseljenici i bili su kmetovi. – Novaci (2 k.), stari su im došli oko 1800. iz pologa u Hercegovini. Jedan se odvojio i otišao na Višnjane. – Šimunovići (3 k.), došao im je djed iz hercegovine. Stajali su na Stepenu. – Šimići (1 k.) su starinom iz Gruda. Došli su 1831. god. – Čurde (2 k.) su došli još za turskog vremena iz Rakitna. – Vidovići (4 k.) su došli iz Dubokih Potoka u Hercegovini prije 1878. Bili su na Mluši. Ima ih drugdje po Rami. – Krajinovići (2 k.) su došli iz Trišćana, a starinom su iz Hercegovine, iz Cerovih Dolaca kod Mostara doselio se pradjed. – Galić (1 k.) je došao oko 1900.iz Skrobučana, a starinom je iz Hercegovine. – Lagarušići (2 k.) su došli 1904. iz Izbišna, Mostar. – Pavlović (1 k.) je došao oko 1912. iz D. Rame. – Rkać (1 k.) je došao iz Širokog Brijega 1921. Zna se da su ranije bili u selu Augustinovići, Pavičići, a i mnogi drugi, jer su se kao kmetovi često seljakali.
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju Čiče (1 k.). – Šabići (4 k.) su prešli iz Prozora uz neku kugu. Zovu ih Divjanima, jer su pobjegli iz prozora i "podivljali". Opširnije u opisu Prozora. – Pilavi (1 k.), došao je otac s Mluše na ženinštvo oko 1800. – Kukići (2 k.) su starinom iz Bilog Polja. Davno su izašli ovamo. – Balići (1 k.), otac je rodom s Krančića, mnogo se seljakao i naselio se na Gračanici oko 1900.

35. P a r o š
U naselju ima 8 katoličkih i 13 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Bošnjaci (5 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. Ima ih u Hercegovini i na Orašcu. – Jakovljević (1 k.) je došao na ženinstvo iz Skrobučana, gdje još ima roda. – Hrkač (1 k.) je došao iz Mokrog kod Mostara. – Džalto je došao iz Trišćana 1928. na Borovu Ravan.
M u s l i m a n i. - Smatraju se starincima: Bećirevići (6 k.) i Pupe (5 k.). – Pupe (1 k.) su ranije bili u planini Prenju, jedan sat daleko od Paroša, pa su prešli u Paroš, na kupljenu zemlju, poslije 1918. – Ramić je došao iz Skrobućana 1907. na ženinstvo.

36. K r a n č i ć i
Selo ima 22 katoličke i 24 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: – Vlajčići (3 k.). Za vrijeme kuge pođu dva brata (dva su ostala dolje) iz Vinice u Dalmaciju u G. Vakuf, i poslije dužeg seljakanja nastane se u Krančićima. Ovdje su se rano okupili. – Raiči (4 k.) su starinom iz Drežnice iz Hercegovine. Kada se najmlađi od njih oženio, htio je aga da prespava sa nevjestom i došao je sa dvanaest Turčina. Mladoženja je posjekao agu, a ostali Turci su se razbježali. Onda su braća otišla iz Drežnice. Na Dugama su se podijelili, jedan je otišao u Krančiće, drugi u Vratnu Goru, a treći u Voljice. Iz Krančića su jedni otišli na Uzdol. – Radoš (1 k.) je starinom iz Rakitna. Naselio su D. Vasti, ovdje je od prije 1878. – Barišići (2 k.) su starinom iz Rakitna. Doselio se pradjed. Bila su ih četiri brata. Bili su u Skoplju (selo Vrca), pa u najmu, u D. Vasti, 30 godina i onda prešli u kmetstvo u Krančiće. – Stojanovići (3 k.). Opširnije u opisu Uzdola. – Milićevići (3 k.) su došli prije 1878. iz Mokinja u Rakitnom. – Ljubići (1 k.) su došli iz Ljubotića iz Hercegovine oko 1870. Ima ih u Ljubuncima. – Mihalji (1 k.) su starinom iz Rakitna. – Juričići (1 k.). Opširnije u opisu Gmića. Starinom su iz Hercegovine, odakle se doselio pradjed Ivana Juričića (rođ. 1852.). U Krančiće su došli iz D. Vasti. – Burići (2 k.) su došli s Proslapa 1897. Ranije je u seli bilo Džalta, a nestalo je sasvim Pališnika.
M u s l i m a n i: Kovačevići (9 k.) preci su im bili katolici. Kovačevićima se zove i jedna porodica Đoletovaca. – Zečevići (2 k.), - Kukići (5 k.), Balići (1 k.), sviju njih je porijeklo nepoznato. – Plavuškići, dva roda Blejići (2 k.), starinci su i Trtići (1 k.), čiji je otac došao sa Duga, oženivši se udovicom jednog Blejića. – Motka (1 k.) je došao iz Skrobućana. – Skeho je došao iz Privora na ženinstvo. – Prpa (1 k.) je došao 1922. na ženinstvo iz Paroša. Zove se i Hamšić. Ima pastorke Baliće.

37. D o nj a V a s t
Selo ima 35 katoličkih i devet muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Budimi (1 k.) su prešli 1878. na Čelice s Uzdola. Opširnije u opisu Uzdola. – Karače (3 k.) su starinom iz Crnča iz Hercegovine. Došli su 1832. – Stojanovići su starinom iz Hercegovine, a nisu rod sa Stojanovićima iz Uzdola. Imaju rodbine u Grednicama kod B. Šamca. – Čapin je starinom iz Dalmacije i došli su prije 1878. – Topići (6 k.), otac im je došao sa Proslapa, a starinom su iz Bosne. – Zelenike (1 k.) su došli prije 1878. s Uzdola. – Križanci (1 k.) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i na Kućanima. – Krajinovići (2 k.) su došli prije 1878. iz Hercegovine. Ima ih na Gorici i u Krančićima. – Glibe (5 k.), opširnije u opisu Ljubunaca. – Relje ili Hambardžije (1 k.) su došli sa Širokog Brijega oko 1850. – Marići (3 k.) su starinom iz Vrda u Hercegovini. Bili su ranije u Ljubuncima. – Crnci (3 k.) su došli iz Britvice (Izbičina) 1912. – Vladići li Čarapina (1 k.) je došao 1918. iz Vrda iz Hercegovine. – Brkić (1 k.) je došao 1930. sa Šćita. Bio je najmenik pa se priklonio, priženio i došao na tuđu djecu. Ima pastorka Marića. – Vukoja (1 k.) je došao iz Došćice na ženinstvo, 1926. – Raič (1 k.) u kući A. Glibe. Opširnije u opisu Luga. – Ripići iz Heldova imaju mline i kuću pod Volijakom. Ranije su u Donjoj Vasti i Čelicima bili Babići (sada u Dobroši), Brizari i Tomići (koji su prije 1878. iselili u Bosnu).
M u s l i m a n i: Čorbadžići (5 k.) su starinom iz Beograda, odakle im je došao pradjed, kada su Srbi zauzeli Beograd. Bili su u Dugama do prije 110 godina. – Subašići (1 k.) su došli s Duga i oni su od Subašića. – Masnica (1 k.) su došli sa Duga i oni su od Subašića. – Đugum (1 k.) je rodom iz sela Opleća u Duvnu. Bio je najprije u Čelicama, gdje ga je dovela mati, a poslije je prešao u Čorbadžiće. – Plavuškić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Krančića 1928.

38. U z d o l
U selu ima 51 katolička kuća
K a t o l i c i: Budimi (3 k.), nitko pouzdano ne zna njihovo porijeklo, jer su u selu bili prije kuge i smatraju se starincima. Izgleda da su im preci ili iz Budima. – Poslije Budima, prvi su došli Barišići. Starinom su iz Hercegovine. Ima ih u Krančićima i Ljubuncima. – Stojanovići (10 k.) su došli iza Barišića. Ima ih još u Krančićima, Slatini, Ljubuncima. Starinom su Čubelje iz Grabovice u Hercegovini. Njihov ogranak u Ljubuncima zove se i Kamenicama. Od toga su roda i Pavlovići (1 k.). – Raiči (6 k.) u Potoku. Starina ima je došla iz Drežnice. Došli su oko 1850. u Krančiće, odakle su se poslije diobe razišli po drugim selima. – Zelenike (6 k.) su starinom iz Graca kod Mostara. Zvali su se Kubići, stajali su u Zelendolu. Bili su ranije u Dobroši, Krančićima i Donjoj Vasti, odakle su se opet vratili u Krančiće, gdje su se podijelili. Koliko su bili dobrostojeći, najbolje pokazuje podatak da su tada imali 22 konja. U Uzdolu su od 1850. zovu ih sada i Đugumovićima. – Mendeši (4 k.) su starinom Knezovići iz Posušja. Došli su prije 1830. Od tog roda su i Knezovići u Ljubuncima. – Džalte ili Ratkići (2 k.) su došli iz Sovića oko 1850. Opširnije u opisu Ustirame. – Zadre (2 k.) su u selu prije 1878. Od tog roda su i Spajići u Ljubuncima. Iz Gruda se najprije iselio djed na Goricu, pa u Dobrošu, zatim u Ljubunce, Purićevinu, Čelice i oko 1870. na Uzdol. – Vukadin (1 k.) je došao oko 1870. iz Duvna: hodao je sa stričevićem fratrom, pa ostao ovdje i naselio se. – Zovke (1 k.) su došli oko 1870. iz Crnča kod Širokog Brijega. – Juričevići (1 k.) su došli oko 1870. iz Voljica. – Piplica (1 k.) je došao sa Ustirame oko 1870. Ima roda u Neretvi. – Perković (1 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Ima ih u Slatini. Dovela ih je mati i selo joj napravilo kolibicu. – Vladići (1 k.) su starinom iz Hercegovine, opširnije u opisu Meopotočja. – Prskale (1 k.) su došli 1897. s Gračaca a inače su iz Bogodola u Hercegovini. – Ivanko (1 k.) je došao 1902. iz Ivanika. Starinom su iz Rakitna ili iz okolice Mostara. – Petrovići (2 k.) su došli prije Prvog svjetskog rata iz Rakitna. – Kovčelija (1 k.), bivši šumar, naselio se 1905. Neki njihov daleki predak, Petar, je iz Kreševa prešao u Varcar – Vakuf da bi se oženio djevojkom, za koju su Turci bili zaprijetili da je ne smije uzeti kršćanin. Jedan iz tog roda učio je u Rimu za fratra, pa napustio studije. Nosio je starinske haljine s "kovčama" i otuda im sadašnje prezime, inače su se zvali Miliši. – Brkići (1 k.), porodica je ostala bez muških članova. Brkić je bio došao s Orašca na ženinstvo.

39. H e r e
Here (10 k.). Među sobom se dijele na Hodžiće, Smajiće i Hasanovce. Do 1860. bila ih je samo jedna kuća. Predak, koji je bio pravoslavac, je prije kuge došao iz Nevesinja s muftijom, muftija otišao dalje, a on ostao na Mejniku.

40. K u t e
Ima petnaest kuća, sve muslimani.
Sefići (1 k.), nekada su stajali u Starom Selu. – Hujduri (7 k.), sedam porodica su pravi Hujduri, a ostale tri su Brkići, dovela ih sebi sestra iz Konjica, jer nije imala svoje djece. – Paljani (2 k.) su prešli u prvoj polovici 19 stoljeća sa Pala. I tamo su se zvali Paljani, starije im je prezime Havelje. – Suljići su prećli iz G. Krančića za turskog vremena. Zvali su se Kašići. – Bašići (2 k.), otac im je došao iz Cvrča na ženinstvo oko 1880.

41. Š ć i p e
Selo ima 22 katoličke i 29 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Markići (5 k.), pradjed im je došao iz Širokog Brijega (3 k.), starinom su iz Posuškog Polja. Zvali su se Skočibušići. Došli su 1831. godine. – Jelići (3 k.), doselio im se pradjed sa Širokog brijega. Mnogo su se seljakali. – Grubeše (8 k.) su starinom Domljanovići ili Damjanovići iz Rakitnog. Kako im se djed naselio među Grubešama, prozvaše i njih Grubešama. Četiri porodice su Domaljanovići, a ostalo Grubeše. Grubeša im i u Dobrošinu. – Bradić (1 k.) je došao oko 1880. s Orašca. Bivao je po najmu i ovdje se oženio i ostao. – Šuta (1 k.) je od Ivanika. Šutom je prozvan po muslimanskom rodu Šuta, kod kojih je bio u najmu. Istog roda je i Ivanko (1 k.) u Bajnoj Lučici. Opširnije u opisu Ivanika.
M u s l i m a n i: Cokoje (8 k.). Samo je jedna kuća pravih Cokoja i oni su starinci, predak im je došao među Cokoje na ženinstvo. – Hrnjaci (2 k.) se smatraju starincima. Nekada su bili vrlo imućni. – Čolaci (7 k.) su davno došli sa Gorice. – Bobari (4 k.). Njihov je predak došao iz Bobara u Uzdolu, oženivši se od Đogića, koji su tada bili na Poljanama. – Gelić (1 k.), kovač, bijeli Ciganin, došao je iz Skoplja oko 1900.

42. I v a n k e i P a j i ć i
U oba sela su sami katolici. Ima svega 24 kuće.
Pajići (7 k.) su starinom Stavljanovići iz Butrović Polja. Po pretku Paji su prozvani Pajićima ili Pavićima. Od Pajića su i Stipić ili Doljanac (1 k.), koji ima roda u Doljanima, i Pavlović (1 k.) koji je od Pavlovića u Trišćanima. – Ivanke (7 k.) su došli prije 1930. godine iz Rakitna. – Drlje (3 k.). Otac im je hodao po najmu dok se nije naselio u Pajićima, prije 1878. Ima ih na Neretvi i u Trusini. Daljim porijeklom su iz Dalmacije. – Lace (1 k.), ima ih na Neretvi. Došli su ispod Stina (Konjic) prije 1878. – Šekerija (1 k.) je starinom iz Obra u Neretvi. – Topić (1 k.) je došao iz Rame na ženinstvo 1913. – Raič (1 k.) je došao 1907. iz Vratne Gore. Opširnije u opisu Uzdola.