1. O r a š a c
Svega u Orašcu ima 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga je muslimanskih 14 kuća sa 16 domaćinstava u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
K a t o l i c i: Lovrići (8 k. sa 9 dom.) su starinom od Tomislav Grada. Mnogi od njih su se iselili u Jajce i dr. ima ih i u Varvari. – Bulaje (9 k.) od kojih su 4 kuće na Dubom, starinci su. – Andričići (5 k.) ; po djedu ih zovu Arežinama. Jedan se preselio u Dobrošu. Starinci su. – Brkovići (2 k.), Kudrići (2 k.), Čupići (4 k.), Podborkići (3 k.), Čavar (1 k.) su jedan rod i starinci su. Ima ih raseljenih u Ripcima, u Proslapu i čak u Posavini. – Mostine (3 k.), Bradići (7 k. sa 8 dom.), Bošnjaci (13 k. sa 14 dom.), Rumbočići (4 k.), su također istog roda. Do prije 45 god. svi su Bošnjaci bili na Lisama, a od tada se raseljavaju, te ih ima u Jaklićima i Šlimcu. Svi Bošnjaci u Rami vode porjeklo od 4 brata. Starinom su iz Hercegovine. Bilo je od njih iseljavanja i izvan Rame: u Sarajevo, u Travnik, i dr. – Savići (1 k.) su došli s Proslapa prije 1878. g. – Nikolići – Prce (2 k.) su također došli s Proslapa prije 1878. g., ali poslije Savića. – Grbeše ( 2 k.) sa starinom Pinjuhi iz Hercegovine, a na Orašac su prešli sa Šćita prije 1878. ima ih i u Kovačevu Polju. – Kuraje (9 k.) su izišli na Orašac s Proslapa oko 1870. – Grozdići (1 k.). nekada su se zvali Bogdani. Bili su siromašni i služili Turke. Ne znaju odakle su porjeklom. Pradjed im je imao puno djece i po tom su prozvani; rekao im beg: "Što je oni rodio sa dicom kao grozd". Djedov brat se odselio u Fojnicu. – Brkić (1 k.) je starinom iz Tomislav Grada. Došao je sa majkom. Išao je po najmu i 1900 doselio se za stalno na Orašac. – Mišura (1 k.) je došao 1903 iz Višnjana u Malekine. – Faletar (1 k.) je došao s Proslapa 1918. – Abaz (1 k.) je došao 1919 s Proslapa na ženinstvo.
Od Hercegovaca Matkovići i Zupci su se stalno naselili na Jasenovici kod Lokve, a jedan od Zubaca i u Rudom Polju. Zupci (4 k.) su iz Grljevića (Mostar) i zimuju odavno. Izlaze već 100 godina "vatru nisu nikad prekidali. Svi imaju svoje "stanje" i u pomenutim selima, jer su dijelovi podvojeneih zadruga. Dolaze samo sa stokom. Matković i Mato Zubac, kao i ostali, imaju kuće kod Jesikovice, a kolibe na Vlainji.
M u s l i m a n i: Zecovi (5 k. sa 6 dom.) smatraju se starincima. – Pračići (9 k.) se zovu tako po svom djedu ili pradjedu, koji se doselio iz Prače (Rogatica).

2. M a g l i c e
Ima 15 katoličkih kuća. Osim stalno naseljenih, na Maglice ljeti izlaze sa stokom Gorančići iz Kovačeva Polja, Jozići iz Ripaca, Čuljci iz Ploče, Zukanovići i Duvnjaci iz Kovačeva Polja, Mišure iz Ripaca.
Maglice se tako zovu što se tu često zaustavlja magla.
Na Maglicama su se prvi na stalno naselili Čuljci, a prije toga dolazili su samo sa stokom. Poslije Čuljaka su dolazili i drugi, kupovali zemlju od Muslimana i naseljavali se.
Čuljci (4 k.) su došli iz Ploče. Stalno su se naselili još 1878. (a možda još 1831. god. počeli izlaziti sa stokom). Osim njih još sedam porodica Čuljaka izlaze ljeti sa stokom. Starinom su iz Hercegovine. – Jeličić (1 k.) je od Jeličića u Podboru. Stalno se naselio Kod Đulina Briga oko 1860. – Bošnjaci (2 k.) su na Liskovcu od prije 1878. Ranije su bili na Bukovici pod Maglicama. Starinom su s Dubog na Orašcu. – Penave (4 k. s 3 dom.) su na Priboju i Poljani. Došli su na Poljanu prije okupacije. Starinom su iz Širokog Brijega i ranije su bili na Proslapu. – Jurići (2 k.) su od Jurića iz Kovačeva Polja i došli su oko 1900. imaju ljeti stanje na planini Zavranu. – Belje (2 k.). Jedan je došao 1925. na Ponikve, a drugi je, pod Jerkušom, došao još prije 1878. – Grbeše (1 por.) imaju stanje na Maglicama i u Kovačevu Polju i nekad zimi silaze u polje. – Jozići (1 k.) iz Ripaca žive odvojeno, te im jedan dio obitelji boravi na stanju u Maglicama (pod Pribojem). Tako isto i jedna porodica Gliba iz Kovačeva Polja.

3. G o r n j i V i š nj a n i
Katoličkih je kuća 13, a muslimanskih 6.
K a t o l i c i: Begići (3 k.) su došli prvi od katolika, prije nekih 100 godina. Starinom su iz Graca u Hercegovini, a prije dolaska na G. Višnjane boravili su na Proslapu i u Kovačevu Polju. – Oreči (3 k.) su došli poslije Begića. Starinom su iz Rakitna, odakle su došli u Šerovinu na kmetstvo Osmanbegu Čorbadžiću. Na Višnjane su došli oko 1840. god. Ima ih u Rakitnu, Posušju, Skoplju. – Glibe (2 k.) su došli iz Kovačeva Polja, Odijelivši se od tamošnjih Gliba. Od tog roda su i Karlići u Zvirnjači. – Marušići (1 k.) Otac im je došao s Gmića kao siroče oko 1855. god. posinili su ga ujaci. – Prskalo (1 k.) Došao iz Bogodola u Hercegovini oko 1874. god.- Mišure (2 k.) su došli 1900. god. iz Ripaca na zemlju koju su kupili od Fejzića. – Lasić (1 k.) se doselio 1927. iz Viovića (Mostar), a starinom je iz Uzarića kod Širokog Brijega.
M u s l i m a n i: Osmić (5k.). Po kazivanju katolika, oni su od starog roda Antulovića, koji su prešli na islam. – Šehić (1 k.) je došao oko 1876. iz Sovića na materovinu, pošto su mu poslije očeve smrti, a bio je jedinac, majku prihvatili braća.
Muslimani Letice su se iselili u Donje Višnjane. (Nekada su Muminovići iz D. Višnjana imali staje u Gornjim.)

4. K o v a č e v o P o lj e
Ima 23 katoličke i 22 muslimanske, svega 45 kuća sa 49 porodica. Selo se pominje 1552.
K a t o l i c i: Dodik (1 k.), prvi su se od kršćana naselili u Kovačevu Polju, prije nekih 100 god. Starinom su iz Hercegovine ili iz Dalmacije. Međutim, oni će biti iz Dalmacije, jer i u Hercegovini ima Dodiga na više mjesta, a starinom su iz Dalmacije. – Jurići ili Nikolići (2 k.), njihov predak je bio iz Varoši, Imotski, gdje još imaju roda. Po Rami je bivao u najmu i naselio se u Kovačevu Polju 1831. god. – Stape – Stapići (1 k.) su došli u Kovačevo Polje s Kozla 1831. god. Nisu u rodu sa Stapićima u Podboru. – Stapići (2 k.) su došli iz Rumboka a starinom su Meštrovići iz Studenaca u Dalmaciji i rod su im Meštrovići u Prozoru. – Glibe (3 k.) su starinom Marojevići iz Goranaca u Hercegovini. Došao im je djed oko 1860. Bili su se prvo ukmetili u Čelicama, zatim na Višnjanima, pa u Kopčićima, gdje su se podijelili, odakle je jedan došao ovamo, drugi u Višnjane, a treći na Mejnik. – Stipići (2 k.) su od Stipića u Ploči, odakle su prešli prije 1878. Od istog su roda i Augustinovići ili Vidovići (2 k.) koji su od Augustinovića u Ploči, odakle su prešli prvo na Mlušu a zatim u Kovačevo Polje. – Pedići (2 k.) su se nekad zvali Brkićima. Došli su iz Kopčića. Kao Brkića ima ih još i na Orašcu. Ostali ih smatraju nesretnim koljenom, jer je Bariša Brkić imao 6 volova i nije htio da dovlači kamen, kada je počela gradnja crkve na Šćitu. – Grbeši (4 k.) su starinom Pinjuhi iz Hercegovine. Mnogo su se seljakali. U Kovačevo Polje su došli oko 1870. Ima ih na Orašcu i u Zenici. Imaju stanje i na Smojniku više Ponikava. – Mitrovići (1 k.) su doselili iz Rakitnog prije 1878. – Bošnjaci (2 k.)
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju : Šuškovići (3 k.) u Redićima, Zečić (5 k. sa 9 dom.) u Oručevićima, Junuzovići (1 k. sa 2 dom.) u Junuzovićima. Zukanovići (4 k.) u istoimenom selu i Tabaci (4 k.) u Oručevićima. Zovu se Tabacima jer im je pradjed "tabačio" kožu. Staro im je prezime Oručevići. – Gorančići (6 k.) i Duvnjaci (3 k.) u Gorančićima su jedan rod. Starinci su. Baba je bila iz Goranaca i stoga se jedna grana zove Gorančići, a Duvnjaci su dobili to ime jer im je pradjed jedno vrijeme bio u Duvnu. Poslije 1878. nije bilo doseljavanja u Kovačevo Polje.
Izumrli su muslimani Muhibići. Iznad sela Redića ima mjesto Amšovići, koje je sigurno prozvano po nekom ranijem muslimanskom rodu. U Družnoviće su se iselili Ruvići. Bio je u selu katolički rod Franjići, koji su se iselili u Brestovsko (Fojnica); od toga roda bio je Franjo Franjić, prvi direktor franjevačke gimnazije u Visokom.

5. M l u š a
Selo je zbijenog tipa, ali su muslimanske kuće odvojene od katoličkih. Ima 13 katoličkih i 2 muslimanske kuće, svega 15. Selo je ranije bilo čisto muslimansko. Mluša je većinom bila svojina nekog Dugalića, čija je bila i Zvirnjača (pa je Zvirnjaču kupio Miralem). Dugalić je doveo Belje za kmetove, i oni su prvi katolici koji su došli u selo.
K a t o l i c i: Belje (10 k.) su starinom Čorići iz Ograđenika (Mostarski srez). Došao im je pradjed. Bio je vrlo vješt puškar i prvi je počeo graditi mlinove i stupe pod selom (po tome su prozvani Beljama). Jednom je bježao u Dalmaciju pa se poslije nekog vremena vratio.
-Kuraja (1 k.) je došao iz Gmića na zemlju Samardžića. Inače je od Kuraje na Proslapu.
– Vladić (1 k.) je došao 1912. sa Šćita na ženinstvo. – Jurić (1 k.) je također došao na ženinstvo oko 1920. Opširnije u selu Kovačevo Polje.
M u s l i m a n i: Pilavi (2 k.) kažu da su starinom iz Bige i da su došli u fet. Bila su 3 brata: jedan ostao u Foči (tamo kažu da ima više od 40 kuća Pilava), drugi u Mostaru, a treći došao u Ramu. Jedna su kuća pravi pilavi, a drugo su Halilovići. Pilavi su došli na Mlušu na ženinovinu iz Lapsunja prije 1878. U selu su bili muslimani Mujkići, sada na Proslapu, te Maslešići i Samarđići, sada u Prozoru.

6. P r o s l a p
U cijelom naselju ima 71 kuća s 89 katoličkih domaćinstava i 30 muslimanskih kuća sa 30 domaćinstava.
K a t o l i c i: Šišići (9 k.), zovu se i Filipovićima. Peti ili šesti predak im je došao iz Dalmacije. Od ovog roda je bio čuveni franjevac Jeronim Filipović, dalmatinski provincijal 1735. i 1751. Oko 1920. jedan je Filipović odselio u Dalmaciju. – Drljići (1 k.) su po starini Lučići, (ali nisu rod sa Ivančićima) i starinci su. – Burići (2 k.), ima ih iseljenih u Družnoviće i u Zenici. Djed 76-godišnjeg Gavrana Burića došao je sa Ploče, od roda Augustinovića. – Đođe (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Mrižići. Neki su iselili u Gmiće odmah poslije 1878. – Ivančići ili Lučići (1 k. sa 2 dom.) su starinci i nemaju drugdje roda. – Radići (5 k.) su starinom od Drniša. – Milasi ili Milesi (1 k.) u Lučićima. Pričaju da im je starina bila ovdje i da je neki odavde prebjegao u Hercegovinu. U Proslap su ponovo došli iz Ljubuškog i smatraju se starosjediocima. Ima ih iseljenih u Proslapskoj planini. Od istog roda su i Šunjići (3 k.) u Proslapu. Po predanju bili su u selu i prije 1868., a od njih je bio bosanski franjevac fra Jeronim Milasović, rođen oko 1748. – Kuraje su starinom iz Dalmacije. Zovu se i Pavličevići (5 k.). Njihovi su ogranci Markešići (3 k.), Malekinušići (2 k.) i Žilići (5 k. sa 8 dom.). – Gazilji (3 k.). Pradjed im se doselio odnekle iz Bosne. Ima ih i na Paljikama. – Đejići (1 k.), pradjed im je došao iz Hercegovine. – Novići (2 k.) u Nikolićima su starinom iz Dalmacije. – Faletari (10 k. sa 14 dom.). Djed im je došao iz Lipna u Mostarskom srezu. Ranije su se zvali i Nikolićima sa starinom iz Dalmacije. Faletarima su prozvani po ovome: beg rekao njihovu "starjeniku" da pogodi kakvo mu je dijete u žene, a on rekao: "muško ko jabuka". Žena rodila begu muško dijete, a beg njega pozvao i darivao. Otuda im ime faletari, tj. gatari. Ima i drugo objašnjenje toga imena: u tursko vrijeme naišli neki hajduci prema Ljubuši i pitali babu mogu li doći do Ljubuše prije kiše (a bilo je vedro). Baba im je rekla da neće doći ni do klanca, a udariti će kiša. I zaista udarila kiša, pa se hajduci morali vratiti. Jedan od Faletara se preselio u Prozor. – Bošnjaci (3 k. sa 4 dom.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Nisu im rod Bošnjaci na Orašcu. – Bilić ili Ramljak (1 k.) je došao iz D. Rame prije okupacije. – Sliške (1 k.) su došli od Imotskog prije 1878. – Perić (1 k.) je došao iz Dalmacije, iz Vinica prije 1878. – Barišići (1 k.), otac mu je došao sa Kupresa, bježeći od Turaka da ga ne kazne. Inače je bio iz Dalmacije. Po drugom, došli su iz Rakitna i premještali su se više puta po Rami. – Bagare (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Duvna, odakle su izbjegli zbog krvi. Bili su poslije na Šćitu odakle su prešli u Jakliće i tu se poslije izdjelili, pa neki prešli u Proslap, u Lučiće. – Zane (3 k.) su starinom Kvasine iz Dalmacije, a prešli su u Kopčiće. Zanama su prozvani kada su postali imućni. Oko 1880. jedna porodica Zana prešla je sa Šeperke na Šćit. – Jagić (1 k.) je doseljen iz Dalmacije, vjerojatno iz Drinovaca kod Imotskog. – Brković (1 k.) je došao 1900. s Orašca, "udao" se. – Meter (1 k.) je prešao pred Prvi svjetski rat iz Podbora u Dronjiće. – Banušić, zvan i Šušić (1 k.), došao je iz Ploče pred Prvi svjetski rat, na ženinstvo. – Abazi (2 k.) starinom su iz Prološca u Dalmaciji, odakle su prešli prije 1878. jedan je otišao među Kuraje na ženinstvo. – Grgić (1 k.) je došao 1923. iz Podbora na ženinstvo. – Karače (2 k.) su došli 1924. iz Dobrog Sela u Hercegovini, pa se jedan naselio u Mrkodolu, a drugi na Rijeci. – Selak (1 k.) se naselio 1926. na Potoku u Mlinima. Došao je iz Dobrog Sela. – Miletić (1 k.) na Špilji naselio se 1918. iz Dobrog Sela u Hercegovini.
M u s l i m a n i: Bristine (3 k.) u Dragunima, Delići (2 k.) u Dragunima i Ibrice ili Alilići (3 k.) u Dragunima su rodovi, koji ne znaju ništa o svom porijeklu, pa se smatraju starincima. – Hodžići (7 k.) na Drinu sa starinom na Zvirnjači. Kad su došli u Ramu stajali su najprije na Ženovnici i pošto su doselili Kopčići, od Hodžića je bilo 9 imama (u vremenu pošto je Kopčo uhvatio kralja). Prije toga su bili u Duvnu, u Lipi. Jedan je Hodžić sasvim preselio na Proslapsku planinu. – Mujanovići (1 k.) na Drinu su odavna i ne znaju ništa o porijeklu. Od starina se zovu i Fukare, ali to prezime odbijaju od sebe. – Mujkići (2 k.) i Osmići (2 k.) u pravom Proslapu su jedan rod. Došli su s Mluše i ne znaju dalje podrijeklo. Od Mujkića su možda Jejići (1 k.). Kažu da su 1790. Mujkići bili jedini muslimani u selu. – Polići (2 k.), došao im je otac iz Gornjeg Vakufa prije 1878. na ženovinu.
U jednoj kući sa Selakom žive Miloši (1 dom.). Oni su predvojena zadruga koja ljeti živi na 3 mjesta: u Dobrom Selu u Hercegovini i u Proslapu redovno, a ljeti jedan dio bude na planini, na Baboču.
Prce-Nikolići, katolički rod na Orašcu bili su ranije na Proslapu. Tako isto su na Proslapu (na Dragunima) bili muslimani Ajkići ili Hasanovići, sada u D. Višnjanima.

7. P r o s l a p s k a P l a n i n a
Ima svega 33 stalno naseljene kuće. Na Proslapskoj planini su ogranci predvojenih zadruga Čuljaka i Vidovića iz Ploče, muslimana Delića iz Proslapa i Lovrića s Orašca, koji na planini zimuju. Na Proslapsku planinu izlaze samo ljeti sa stokom i imaju kuće: jedna porodica Bulaja iz Dubog, a iz Proslapa: 1 Bristina, 5 Faletara, 3 Gazilja, 1 Milas, 3 Bošnjaka, 4 Filipovića, 1 Hodžić, 1 Polić i 1 Miloš.
Katolici: Milasi (4 k.) (vidi opis Proslapa). – Pavlići (2 k.), Markešići (5 k.) i Malekinušići (2 k.), (vidi opis Proslapa). – Šunje (4 k.) bit će da su iz Hercegovine. – Novići (3 k.), (vidi opis Proslapa). – Čorići (2 k.) su došli iz Dobrog Sela u Hercegovini oko 1910. Ima ih i u Doljanima. – Tanjići (2 k.) su prešli odavno iz Ploče. – Sliške (1 k.), (vidi opis Proslapa). – Filopovići ili Šišići (4 k.), (vidi opis Proslapa). – Pedić (1 k.) je od Brkića u Kovačevu Polju, odakle je došao na Podosoje 1919. – Sičaje (1 k.) su prešli iz Podbora. – Bošnjak (1 k.) se naselio na Osojnici 1931., došao je sa Orašca na ženovinu.
Muslimani: Hodžići (1 k.), (vidi opis Proslapa).

8. Š ć i t
Šćit je nedavno obnovljeno naselje koje se obrazovalo uz samostan i stoga postalo središtem Gornje Rame. Bila je tu šikara i livada. Selo je osnovano na tlu Proslapa. 1856. do 1857. podignuta je kuća za stanovanje fratara. Da ne bude sama, fratri podignu još jednu kuću gdje nasele kao čivije braću Bagariće. 1873. počela je gradnja samostana. Bagarići su poslije prešli u Jakliće.
Grubeše (2 k.) su starinom Lukići iz sela Sivše u Tešanjskom srezu. Došao im je djed Ilija da izbjegne krv, pošto je ubio nekog Turčina koji im je napadao žene. Prije su bili u Fojnici, odakle su se preselili na poziv fratara, koji su ovamo pozvali katolike da ih čuvaju od muslimana. – Tomići (5 k. sa 3 dom.), po pozivu fratara došao je djed Jozo Tomić iz G. Vakufa. Od njega vode dvije porodice, a treći Tomić, od istoga roda, došao je iz G. Vakufa 1920. na ženinstvo, udao se. – Juričići (2 k.), došao im djed iz G. Vakufa oko 1865. – Čalići (1 k.) su došli iz Vinice kod Imotskog prije okupacije. Odavde su se selili i u Prozor. – Zane (3 k. sa 1 dom.) su prešli oko 1880. iz Kopčića i Proslapa. – Vladić (1 k.) je od Vladića u Donjoj Rami. Otac mu se "udao" ovamo oko 1890. – Lovrići (1 k.) su prešli iz Varvare oko 1900. na ženinstvo. – Džidžić (1 k.) se "udao" oko 1900. iz Jaklića. Opširnije u opisu Jaklića.

9. P l o č a
Selo je zbijeno i ima 34 katoličke kuće.
Vidovići (2 k.), Tanjići (2 k.), Stipići (1 k.), Augustinovići (2 k.), Pločkinjići (7 k.) i Banušići (1 k.) su jedan rod i starinci. Pločkinjići su se nekad zvali Špige. Od Stipića i Augustinovića ima ih i u Kovačevu Polju. – Jeličići (1 k.) i Bilići (1 k.), (opširnije u Podboru). – Uložnici (6 k.), od tog su roda i Matešići (1 k.) starinci su. – Čuljci (7 k.) su starinom i Bogodola u Hercegovini. Ima ih i u Skoplju, (opširnije u Podboru). – Ramljaci (1 k.) su došli sa Orašca prije 1878. Njihova oca dovela je majka sa sobom. – Čurčić (1 k.) je došao iz sela Brišnik u Duvnu oko 1900. – Bošnjak (1 k.) je došao sa Orašca 1925.

10. P o d b o r
Ima svega 58 kuća sa 62 domaćinstva.
K a t o l i c i: Jeličići su starinci. Njihovi su ogranci: Jeličići (5 k.), Meteri (6 k. sa 7 dom.), Sičaje (10 k. sa 11 dom.), Franjušići (1 k.), svega 22 kuće sa 24 domaćinstva. – Glavaši (1 k.) su došli iz Lužana kod Bugojna oko 1830. – Čuljci (2 k.) su starinom iz Bogodola u Hercegovini. Pradjed im se doselio. Najprije su bili na Draševu, zatim u Skoplju, gdje su ostala tri brata a četvrti se vratio na Ploču. Od istog roda je i Čuljak koji se nedavno vratio iz Hercegovine na Lug. – Đuras (1 k.) je od Kuraja. Došao je ovamo pradjed. – Zlatići (3 k.) su starinom Grubeše, vidi Šćit. – Mišure (3 k. sa 4 dom.) su prešli iz Ripaca u Sopot prije 1878. – Vidovići (1 k.), otac mu je došao iz Ploče prije 1878. Ima ih u Ploči. - Ćališi (3 k.) su se mnogo seljakali. Porijeklom su iz Hercegovine. – Pivići ili Zekići (1 k.), po porijeklu iz zovu Škuturima, a zovu ih i Dervišićima. Ima ih u Rumbocima. Opširnije u opisu Rumboka (Petrovići). – Stapići (2 k.) su iz Dalmacije, iz Zagvozda, pa ih zovu i Gvožđanima. Nisu rod sa Stapama u Kovačevu Polju. – Matešići (2 k.), došao im je otac iz Ploče oko 1880. Zvali su se Uložnici. Od tog roda je i Uložnik (1 k.) čiji je otac došao iz Ploče tijekom okupacije. – Marušići (1 k.) je došao iz Gmića oko 1900. – Anđelići (1 k.) su iz Rumboka došli 1906., a došli su sa Ometala 1919. – Šola (1 k.) je došao iz Kopčića uz majku, pa ovdje ostao na ženinstvu, 1906. – Grgići (1 k.) su starinom iz Hercegovine ili Dalmacije. Jedan od njih je prešao iz Podbora u Sopot, a drugi otišao u Proslap. – Bešker (1 k.) je došao uz majku iz Rumboka pred Prvi svjetski rat. – Šarac (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo. Opširnije u opisu Rumboka, (Milišići). – Andričić (1 k.) je došao sa majkom iz Orašca 1921. – Mečići (1 k.), koji su bili velik i bogat rod, starinom su iz "Kavura" iz Dalmacije. – Bilići (4 k.) su iz Šlimca. Ima ih u Ploči, Lapsunju i dr.
M u s l i m a n i: Haćimići (2 k. sa 3 dom.) se smatraju starincima. Dvije porodice su u Sarajevu. – Ciganin Šišić (1 k.), kovač, doselio se 1929. iz Kasabe, G. Vakuf. Muslimani Omerbašići iz Sopota iselili se u Knežiće.

11. R i p c i
Selo ima 35 kuća.
K a t o l i c i: – Jozići (8 k. sa 9 dom.) su starinci i nisu bili kmetovi. Od njih je Ramljak (1 k.). – Brkovići (2 k.) su prešli sa Orašca prije 150 godina, opširnije u Orašcu. Uz kugu su neki od njih otišli u Vareš. – Mišure (4 k.) znaju samo da su iz Duvna. Došli su poslije kuge. Od njih su i Ramljaci. – Selaci (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Hercegovine, nema 100 god. kako su došli. Rod su im Hercegovci Planinići na Planini. – Ravlići (2 k.) su starinom iz Sinjskog Polja i zvali su se Bogetići. Kako su u okolini Senja imali ogromnu livadu Ravne, njihovi suseljani ih prozvaše Ravnićima, a kasnije je od tog oblika nastalo prezime Ravlić. Iz nepoznatog razloga su se preselili u selo Kozice u Imotskoj Krajini. Pošto su Francuzi krvavo ugušili pobunu u Poljicu 1807. u kojoj su možda i ovi Ravlići sudjelovali, šest braće Ravlića bježe u razna mjesta BiH. Dvojica, od kojih jedan Franjo, bježe u Ramu. Jedan je bio momak kod kadije Muftića i pratio ga je 1820. na putu u Carigrad. Kada je umro, sahranjen je u groblju na Gmićima. Kod kadije ga je naslijedio brat Franjo. Pošto je zbog pobune kadija Muftić morao bježati, bježi sa njim i Franjo i dolazi u Split. Poslije nekog vremena vrate se u Prozor, kadiju uhvate na prevaru i odsjeku mu glavu pod Vrandukom. Franjo se krio 3 godine, dok je opasnost prošla. Živio je u Ripcima i imao pet sinova. Jednog njegovog unuka prozvao je fratar koji ga je krstio "Breša" i po njemu se sada zovu Brešići. Zovu se i Tufekčići, jer je Mijo Ravlić (1831. – 1905.) bio kovač i pravio je i šarao puške kremenjače; njegov viganj je postojao sve do 1908. Imaju roda na Kozlu. – Malekini (2 k.) su došli sa Orašca oko 1860. – Franjušići (2 k.) su starinom Jeličić iz Podbora. Prešli su ovdje oko 1860. – Sabljo (2 k.) su starinom Bačak i došli su iz Duvna oko 1850. – Varela (1 k.) je sišao sa Orašca prije 1878. – Grbavac (1 k.) na Osoju, došao je iz Družnovića prije 1878. Bio je prvo u najmu, a poslije u kmetstvu. – Ćuk (1 k.) je doselio iz Rumboka na Barikovaču u tijeku Prvog svjetskog rata. – Papić – Kraljević (1 k.) je penzionisani žandar, rodom iz Vadajića u Duvnu, a starinom iz Podbablja kod Imotskog. Naselio se 1919. – Džidžići (2 k.) su došli iz Jaklića iza 1878. i 1923. Bilo je u selu i Lovrića, otišli su u okolinu Zenice.
M u s l i m a n i: – Šere (3 k.), starinci, bili su težaci. – Haćimić (1 k.) je prešao iz Sopota 1912. – Đinović (1 k.), kovač, došao je iz Duvna oko 1900., starinom je Bunić iz Sinja. Porijeklom je od jednog dječaka Rizvanbegovića, koji je izbjegao kada je pao Sinj i u Duvnu izučio zanat.

12. K o p č i ć i
Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća.
K a t o l i c i: – Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Maglica prije okupacije. – Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. – Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. – Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. – Kvasina (1 k.) u Gaju. Opširnije u opisu Proslapa (Zane). – Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. – Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. – Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. – Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. – Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. – Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. – Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna.
U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio.
M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni.
Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. – Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. – Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj – Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. – Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. – Klico (1 k.), nepoznatog porijekla.

13. K o z o i M r k o d o l
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. Od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. – Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. – Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. – Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u Ripce. – Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela.
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. – Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. – Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. – Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. – Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. – Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. – Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. – Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna.

14. V a r v a r a
Selo ima sedamnaest katoličkih i šezdeset i jedna muslimanska kuća.
K a t o l i c i: – Lovrići (3 k.) su starinom iz Duvna. Došli su prije 1878. Zovu ih Kovačima, jer su nasljedni seoski kovači. Ima ih i na Orašcu i dr. – Cvitanovići (3 k.) su starinom iz Dalmacije pa se stoga zovu i Kaurinima. – Ramljak (1 k.) je na Dragnju ima više od 80 godina. Bili su ranije u Rumbocima. – Pavlovići (1 k. sa 2 dom.) su na Grebenu od oko 1850., oni su od Petrovića u Rumbocima. – Cvitanovići (1 k.) je došao 1899. iz Rumboka. – Ivić (1 k.) je od Petrovića u Rumbocima. Došao je 1930. – Ljubići (2 k.) zvani Lumbići, došli su prije 1878. iz Duvna. Po ocu ih zovu i Mileškovićima. Bili su ranije na Čeprtljačama, ali su već odavno u selu. – Vidakušić ili Ramljak (1 k.) je rod sa Ramljacima u Rumbocima, a svi su ranije bili u Proslapu. Ramljaci su u Varvari od prije 1878.
M u s l i m a n i: – Bektaši (9 k.) bili su u selu prije kuge. Smatraju se starincima. – Gafurovići (2 k.) zvali su se nekada Čuste i Palići. Od tog roda su i Palići (1 k.). Smatraju se starincima. – Manjušci (4 k.) su starinci. – Omerbašići (2 k.), smatraju se starincima. Selo Klek je njihov timar. – Ajanići (1 k.), imali su imanje u Rumbocima i Lapsunju, ali su bili i u Sarajevu. Imali su imanje i u Varvari i u Sarajevu, pa su na smjenu boravili u oba mjesta. – Majčići (6 k.), starinom su iz Rumboka odakle se preselio djed i uzeo udovicu i imanje Čolaka, koji su izumrli. – Isaci (5 k.) su odnekle doseljeni, ne zna im se porijeklo. – Hasanagići (2 k.) su starinom iz Drina na Proslapu i došli su prije 1878. – Verem (1 k.) je došao sa majkom iz D. Vakufa poslije 1878. Majka mu je bila iz Varvare. – Pračić (1 k.) je došao oko 1911. s Orašca na ženinstvo. – Mujanovići (2 k.) su došli iz Rumboka 1911. – Ugarak (1 k.) je došao 1910. sa Kupresa na ženinstvo. – Čolić (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo 1927. – Bašinci (6 k.) bili su spahije. Prozvani su po ovome: Bili u selu otac i sin. Otac se priženi, a sin se ne mogne sa maćehom, ode u vojsku i postane baša. Poslije je bio na visoku položaju u Travniku, kuda je zvao oca i maćehu. Poslije očeve smrti je došao u selo i njegove potomke prozvaše Bašinicima. Uspomena na tog pretka je i u poslovici: Bog dili sriću, ašćija čorbu, a Barbara (ona iz Varvare), surutku. – Pokvići (4 k.) ne zna im se porijeklo. – Vugdalići (6 k.) su iz nekog Karakašika od Banja Luke. – Bijeli Ciganin Mujić (1 k.) je došao iz Kopčića 1906. Osim Čolaka, izumrli su Šabanovići ili Svitlići i Durmiševići. Mnogo muslimana je iz Varvare iselilo u Sarajevo.

15. V a r v a r s k a P l a n i n a ( K o z o i K o nj d o l a c)
Na planini ima svega šesnaest stalno naseljenih kuća, devet katoličkih i sedam muslimanskih. Ima kuća koje pripadaju podvojenim zadrugama: Povkići (1 k.) iz Varvare i osam katoličkih hercegovačkih porodica. Od 1921. i Šarčevići - Sandali imaju kuće na ovoj planini (3 k.). Samo ljeti dolaze na planinu: Cvitanovići, Pokvići, Lovrići, Vugdalići i Mujanovići iz Varvare, te Kadrići iz Kopčića.
K a t o l i c i: – Cvitanovići (1 k.) su iz Varvare. I Drugi Cvitanovići iz Varvare imaju kuće na planini. – Paponje (2 k.) su se stalno naselili 1895. iz Lipna u Hercegovini. Prije toga su dolazili samo sa stokom. – Brkići su također došli iz Lipna 1909. Osim ove dvije porodice ima još jedna kuća Brkića, ali su oni još u zadruzi sa svojim ogrankom u Lipnom. – Lovrići (2 k.) su prešli iz Varvare. – Kraljević (1 k.) je došao s Kočerina 1913. – Korda (1 k.) je došao 1913. iz Grljevića. Stalno su naseljeni, ali još nisu podijeljeni sa onima koji su ostali u Hercegovini. - Ivankovići (2 k.), koji su došli 1921. iz Kočerina, - Bazine (2 k.), također iz Kočerina 1921. - Prskale (2 k.), koji su došli iz Lipna oko 1910. i Martinovići koji su došli iz Kočerina oko 1910.
M u s l i m a n i: – Manjušak (1 k.), Bektaši (2 k.), Majčići (1 k.), Vugdalići (3 k.) su samo ogranci svojih rodova u Varvari.

16. R u m b o c i
Selo ima 110 katoličkih i dvanaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Milišići, veliki starinački rod. Ogranci su njihovi: Ivići (3 k.), Iličići (6 k.), Šarčevići ili Sandali (9 k.), Ostojići (2 k.), Fofići (4 k.), Barabani (5 k.), Nikolići-Džolani (12 k.), Franjići-Zelići (8 k.). Od Džolana su dvije porodice u Slavoniji. Već se uvelike uzimaju između sebe. – Zečevići (4 k.) i Žutići (6 k.) su jedan rod i starinci. – Beškeri (6 k.) su starinci. – Novak (1 k.), rod je odavno samo na jednom muškarcu. Smatraju se starincima. – Kovačevići (9 k.) s nadimkom Pelušići, jedan ogranak se zove Slomići od toga roda je i Čulap (1 k.). Starinci su. – Petrovići (7 k.) su starinom iz Dalmacije. Bili su se najprije preselili u Gmiće, gdje ih i sada ima. U Rumbocima su još prije kuge. Zvali su se nekada i Jurići, od tog roda su i Pivići (1 k.). – Kapčevići (1 k.) su davno došli iz Hercegovine. – Lovrići (2 k.) su od Lovrića iz Varvare. – Kneževići (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Zovu se i Samardžićima, jer je djed bio samardžija. Ranije su boravili u Gmićima i Lapsunju, a u Rumboke su došli još za turskog vremena. Rod su im Kneževići u Poljima koji su došli iz Goranaca. Ima ih i u Žepču. – Vidakušić (1 k.) je došao u tijeku Prvog svjetskog rata jednoj udovici u kuću. Inače je rodom iz Proslapa. – Ćurić (1 k.) je došao sa Gmića na ženinstvo prije okupacije. Opširnije u opisu Gmića. – Ćuk – Ćuci (4 k.) su starinom iz Kočerina u Hercegovini. Došao im je pradjed. Iz Rumboka su se selili i u druga mjesta, te ih sada ima i u Ripcima, u Jaklićima i u Skoplju. – Ćurčići (1 k.) došao im je djed iz okoline Vrlike pa se stoga zovu i Vrljičacima. – Anđelići (1 k.) došao im je djed iz Hercegovine. Ima ih iseljenih i u Podboru i u Prozoru. – Jakovljevići (4 k.) porijeklo neispitano. – Baketarići (5 k.), njihov predak je došao prije 1878. iz Lapsunja. – Burečići (5 k.) po jednom saopćenju su došli prije 1878. iz Duvna. Rod su im Jurići u selu (4 k.) i u Varvari. – Brkić (1 k.) je došao iz Kopčića na ženinstvo 1925. U Bulićima je nekad bilo i Cigana.

17. Z a h u m
Još se zove i rumbočka planina. Samo ljeti borave na Zahumu: Burečići, Zečići, osmorica Šarčevića, dva Iličića, sedam Petrovića, jedanaest Džolana, četiri Fofića, tri Barabana, Jakovljević, dva Kovačevića, Bešker, Baketarići, Ostojići, Ivići, Brkić, Franjići, Ivići, Pivići, Žutić, Vidakušić. Neki od ovih ostavljaju čeljad i zimuju, ali ne uvijek ista lica. Od Šarčevića tri obitelji zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu dok ostalih pet zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu (i nemaju stanja u Rumbocima): Franjići ili Tubići, Ostojić, Fofić, Jakovljević, Zečević, Bešker, Kovačević, Pelušić, Ivić, Iličić, Baketarić, Šarčević-Sandali. O njihovu porijeklu vidi u opisu Rumboka.

18. J a k l i ć i
Selo ima 60 katoličkih kuća.
Tomići (3 k.) od tog roda i Antunovići (1 k.). – Jelići su starinci (4 k.), od tog roda su Lucići (2 k.), Dijakovići (2 k.), zvali su se Martinovići i po njemu se selo tako zove. Neki njihov bio pošao učiti da bude fratar. Pošao jednom za fratrom da kupi bir (hrana za one koji su išli u fratre). Kad su došli u Rumboke on otišao među vlačilje, zaljubio se u jednu, pa se vratio u selo. Prozvali ga dijak (đak). Smatraju se starincima Tadići (8 k.), prije su se zvali Mijači. Od toga su roda Džidžići (5k). Pričaju: kad su u Bosnu došli Turci, Mijači su izbjegli i ostavili dijete u šuplju orahu. Kad su došli na Zahum, roditelji se ražale za djetetom i vrate se natrag u selo. U selu su već bili Turci, koji im ništa ne htjednu, te oni ostanu u selu. Onaj brat koji je čekao na Zahumu ode i od njega ima oko dvadeset kuća Mijačevića u Omišu. – Mišići (1 k.), kažu da su od roda Gašpara i da su oni starinci. – Perići (5 k.) su od tog roda. – Marići (4 k.) su doseljenici iz Hercegovine. – Petričevići (5 k.) su starinom Raičići. Došli su iz Hercegovine prije više od 100 god. – Tučići (1 k.) su doseljenici iz Tučepa iz Dalmacije. Predak je bio momak u muslimana u selu i oženi se sakatom curom od Miača. – Pavlovići (1 k.) su odavna u ovom selu i mnogo su se seljakali. Predak im je došao prije crne kuge, uz neke zbjegove iz Albanije. - Brkići ili Selaci (3 k.) su se odavno (prije 150 god) iselili iz Hercegovine u Kopčiće, pa su se razišli i po drugim selima. Od toga roda su i Brkići iz Konjdoca. Koji su došli skoro iz Hercegovine. – Ivančevići (2 k.) su došli iz Lapsunja prije1878. god. – Novakovići (1 k.) su starinom Penjge iz Voljica u Uskoplju. Došli su prije 1878. - Kuraje (2 k.) su došli na kmetovinu sa Proslapa mnogo prije 1878. – Bagarići (1 k.), došao mu je otac od Duvna prije 1878. (odselio se 1932. u Kopčiće). – Babići (3 k.), došao mu je otac iz Šlimca.1860. – Šućurovići (2 k.), došao mu je djed Jakov koji je hodao na štuli. Bio je iz Imotskog. – Bošnjaci (2 k.) su došli s Orašca 1923., a drugi 1927., oba na ženinstvo. – Radići (1 k.) su došli s Proslapa 1911. na ženinstvo. – Jurić (1 k.) je došao 1923. iz Šlimca, također na ženinstvo.

20. D r u ž i n o v i ć i
Selo ima 17 kuća od kojih 10 katoličkih i 7 muslimanskih.
K a t o l i c i: – Žulji (1 k.) su odavno u selu, ima ih na Gmićima. – Tomići (1 k.), došao im je pradjed iz Malog Graca u Broćnu (Hercegovina). Ima ih i u Tarčinu. – Ramljaci (1 k.). Od tog su roda Brizari (1 k.). Iz ovoga sela su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa su se iselili i vratili opet prije 1878. – Kuraje (2 k.) su od Kuraja iz Proslapa. – Burići (1 k.) su također iz Proslapa od tamošnjih Burića. – Jurić (1 k.) je došao iz Kovačeva Polja oko 1900. – Nevjestić (1 k.) je došao iz Šlimca 1918. – Babić (1 k.) je došao iz Šlimca gdje još ima njegova roda. Ranije je u selu živio i katolički rod Kvesići i Sablje. Sablje su sada u Ripcima i na Draševu.
M u s l i m a n i: – Zahirovići (2 k.) su starinci. Mati im je bila katolkinja. – Ramljaci-Ravnjaci (3 k.) zovu se tako po nekoj babi koja je bila s Ravnoga. Starinci su. – Ruvići (1 k.) je došao na ženinstvo s Kovačeva Polja oko 1900. – Šabić (1 k.), otac mu je došao iz Knežića u Varvaru, gdje ih ima kao Pokvića.

21. Š l i m a c
Selo ima 16 katoličkih i 3 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: – Babići (5k) su starinci. Ima ih odseljenih i u okolini Fojnice. – Ivančevići (2 k.), koje zovu i Grubešama-Grubešićima, su starinci. Od njih je i Ivančević koji se preselio u Jakliće. Ima ih i u drugim selima. – Prskali (2 k.) su starinom iz Hercegovine. – Radoši (2 k.), dovela ih je mati iz Ripaca, ostavši udovicom, a starinom su iz Duvna. – Bošnjaci (2 k.) starinom su iz Hercegovine, a u Šlimac su došli 1925., a drugi 1930. sa Orašca. – Grbavci (3 k.) su se stalno premještali po selima; age ih često dizali. Od njih su Grbavci i na Proslapu. Starinom su od Imotskog. Počeli su se doseljavati 1931. god i doseljavali su se u viša mahova.
M u s l i m a n i: – Pervizi (2 k.) su starinci. Prije kuge su živjeli na Oslacima (Družinovići). Kuga je poštedjela samo jednu ženu, koja se udala za nekoga u Prozoru i tako je on naslijedio cijelo selo. – Šabić (1 k.) je došao iz Proslapa oko 1880. na ženinstvo.

22. L a p s u nj
Selo ima 20 katoličkih i 17 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Prskale (5 k.) su starinom iz Broćna gdje još imaju roda. Dok su bili tamo, bilo ih je u zadruzi 55 duša i podijelili su se na petero. Došli su 1831. god u Šlimac; odatle su jedni prešli u Lapsunj pred okupaciju od 1878. s Orašca. Zovu ih i Starišinovićima, a po ocu i Bilanovićima. – Bilići (2 k.) su došli iz Podbora poslije 1878. – Ćurići (1 k.) na Čardaku. Vidi opis Gmića. – Brkići (1 k.), oca im dovela mati sa Proslapa, koja se preudala u ovo selo, oko1880. - Marko Tomić (1 k.) je došao iz Jasenjana kod Mostara 1889. – Anđelić (1 k.) je od Anđelića u Rumbocima i došao je oko 1900. – Meštrovići (3 k.) su došli poslije Prvog svjetskog rata. Opširnije u opisu Prozora. – Devčić (1 k.) zidar, naselio se prije Prvog svjetskog rata. Rodom je iz Karlobaga, izumrli su u muškoj lozi Tomići (1 k.) koji su bili došli iz Hercegovine. Iz Lapsunja su se raselili katolici Ramljaci u Družinoviće i drugdje po Rami. Osim njih, u Lapsunju su boravili i Jeličići (sada u Podboru), Pavičići (sada u Ploči) i Petrovići (sada u Rumbocima).
M u s l i m a n i: Smatraju se starosjediocima Berići (2 k.). - Pilavi (15 k.): opširnije u opisu Mluše. U Prozor su se iselili Muslimani Peštelje (Fejzići). Priča se da su u selu nekada bile samo tri kuće: po jedna Pilava, Berića i Peštelja.

23. G m i ć i
Selo ima 62 katoličke i 2 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: – Dedići (3 k.) su starinci uvijek su bili na svojoj zemlji. Po narodnom predanju ostali su slobodni seljaci, zato što je neka baba od toga roda savjetom pomogla Turcima da osvoje grad Prozor. Dijele se na ogranke Garanovići, Ćurići, Đulići, Antići, Domačinovići, Džankići. – Barešići (3 k.) opširnije u opisu Krančića. – Ćurići (7 k.) bili su na begovskoj zemlji, ali se nisu nikad premjestili. Zvali su se Petrovići. Starinom su iz Doca kod Travnika: bila ih tri brata, od kojih je jedan ostao, a dva pobjegla, kad su došli Turci. Jedan od te dvojice dođe u Ramu, a drugi prvo u Zidine kod Mostara, pa poslije u Vinicu u Duvnu. Od tog roda ima ih iseljenih po Uskoplju, u Rumbocima i Dobrošinu. – Budimiri (1 k.), pradjed im je došao iz Dalmacije. Odavde su se neki odselili u Bugojno. – Marušići (3 k.) su starinom sa Š. Brijega. Došao je ovamo djed Mateše Marušića, rođ. 1870. jer im je dolje bilo tijesno. Odavde su se selili u G. Višnjanje i u Bosnu. – Žulje-Žuljevići (4 k.), Perani (3 k.) i Dragići (2 k.) su jedno pleme. Starinom su iz Šlimca i došli su poodavno. – Anići ili Mijatovići (1 k.) došli su prije 1831. iz Duvna. – Lovrići (1 k.) su došli još za turskog vremena. Opširnije u opisu Varvare. – Sučići (1 k.) starinom su s Kupresa iz Karakašika. Došao im otac u najam kod Belje na Mlušu. Na Gmiće su prešli oko 1850. Zovu ih Beljama, jer ih je rodila Beljuša. – Dolići (2 k.) su starinom iz Dalmacije od Sinja. U Gmiće su došli oko 1860. Došli su zajedno sa Barešićima. Pošto su Barešići imali više masla da dadnu Turcima, dobili su bolju stranu, tj. Pod Debelim Brdom, a Dolići onu pod Mejdanom. – Jukići (3 k.) su starinom Kvesići iz Hercegovine. Došli su prije 1850. – Jurići (1 k.) su od roda Ivančevića u Šlimcu i Jaklićima i odavno su u Gmićima. – Ćališi (6 k.) su Grubeše iz Dalmacije. Ima ih u Podboru. – Đođo (1 k.) je došao uz majku iz Proslapa oko 1880. – Brizari (1 k.) su došli iz Družinovića. Opširnije u opisu Prozora. – Čurić (1 k.) je došao 1912. iz Ploče na ženinstvo, a rodom je iz Brišnika u Duvnu. – Drežnjaci (2 k.) su došli iz Goranaca u Hercegovini 1912. Starina im je Raške Gore. Od tog roda je i Drežnjak na Lugu. – Šekelja (1 k.) je došao 1926. iz Brišnika u Duvnu. Ovdje se oženio i ostao. – Rajić (1 k.) je od Ilića u Gorancima. Došao je 1927. Ima roda na Borovnici. – Juričić (1 k.), putar u penziji, rodom je iz Donje Vasti. Penzioniran 1932. i ostao da stalno živi u Gmićima. Opširnije u opisu D. Vasti. – Kudići (1 k.) po ocu se sada zovu i Jukići, a došli su iz Jaklića. – Azina-Mandići (1 k.) su na Crnom Vrhu od 1926. – Žutići (1 k.) su došli iz Rumboka 1922. u Naukoviće. Bio je na Gavranovici, pa je prešao nedavno u Prozor.
M u s l i m a n i: – Kuloglići (2 k.) su došli iz Prozora. Ranije su dolazili samo na "Litište", a stalno se naselili pred Prvi svjetski rat.
Samo preko ljeta borave u selu: Mušinovići (1 k.) i Emrići (1 k.) iz Prozora.
Izumrli su i razišli su se u Sarajevo Omerbegovići, koji su stajali na Kupalima na Naukovićima i Đezići.
Ranije su izlazili na čardak i Grcići iz Prozora.

24. P r o z o r
K a t o l i c i: – Baketarić (1 k.) je rodom iz Rumboka a naselilo se u Prozoru 1918. po povratku iz Amerike. – Brizari-Ramljaci (4 k.). Od tog su roda i Brizari (1 k.). Iz Družinovića su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa se iselili i vratili opet prije 1878. – Čehulić (1 k.), penzioner, rodom iz Zlatara u Hrvatskoj, naselio se 1929. – Čalići (2 k.), otac im je došao kao sitničar iz Studenaca kod Imotskog pred okupaciju Bosne u Proslap, a iz njega u Prozor. – Juričić od Juričića iz okoline. – Dobrić (1 k.), nepoznato porijeklo. – Đikić (1 k.) došao kao trgovac iz G. Vakufa. – Džamonja (1 k.) gostioničar, došao 1930. s Rame, a rodom iz Ljubuškog. – Faletar (1 k.) se naselio 1916. Rodom iz Proslapa, a starinom iz Lipna od Mostara. – Gudić (1 k.), doselio se djed iz nekog mjesta kod Kistanja u Dalmaciji, prije 1878. – Kapčevići (1 k.) su starinom iz Makarske, odakle su im preci došli u prvoj polovici devetnaestog stoljeća. Ima ih još u Rumbocima i u Dugama. – Lončar (1 k.) je došao 1918. iz Lapsunja. – Meštrovići (2 k.) su došli iz Studenaca kod Imotskog. – Palinići (3 k.) su svi rodom iz Bugojna, a starinom Dulibe od Splita. Doselili se 1908. i 1925. – Pavlović Ana (1 k.) sa sinovima svećenicima, došla 1929. iz G. Vakufa. – Petrović (1 k.), otac im je rodom iz Duga, a djed je bio iz Dalmacije, odakle je izbjegao zbog ubojstva. U Prozoru se naselio poslije 1878. – Žutići (2 k.). Otac im je došao 1910. iz Rumboka.
Ostalo stanovništvo: Mijatovići (1 k.), pravoslavni Srbi. Otac im je došao oko 1900. kao pekar iz Bugojna, a bio rodom Čipuljić.
M u s l i m a n i: – Starosjediocima se u Prozoru smatraju ovi rodovi: Grcići (16 k.). Njihovo je koljeno aginsko i ulemsko, tj. rod je davao hodže, hadije i kadije. Ima ih odseljenih u Carigradu, zatim u Sarajevu, Mostaru, Visokom i po selima oko Prozora. Kažu da im se neki predak davio u vodi i pritom grcao pa ih po tome prozvaše Grcićima, a drugo kažu da se tako zovu jer su starinom iz Grčke. Grcići iz Varoši su imali kulu na Orašcu. Od njih su još Grcići u Sovićima i Hamidovići (3 k.) u Prozoru. – Džemati (1 k.) smatraju se starincima ali se nikada nisu košili. – Maslići (1 k.).- Nuhefendići (6 k.) su naslijedni imami u Alefendinoj džamiji. Ima ih dvije kuće u Sarajevu i jedna u Osijeku. Po drugima oni su starinom iz Konje što je vjerojatnije. – Pirolići (2 k.) su se nekada zvali Plavci. Uvijek su bili težaci i trgovci.
Ne znaju porijeklo, a odavno su u Prozoru: Alibegovići (3 k.), čije je bilo cijelo selo Jaklići. Imaju dvije porodice u Zenici. – Hadžići (8 k.), u Prozoru su bili i prije kuge. Ima ih po jedna porodica u Sarajevu i u Turskoj. – Hodžići (3 k.) znaju samo toliko o sebi da im je još djed bio u Prozoru. – Kuloglići (9 k.) su težaci od postanja i uvijek su imali mnogo zemlje. Ima ih iseljenih. – Plecići (2 k.) od njih su i Muminovići (4 k.), nekada su se zvali i Ejubovići. – Pripuzi (2 k.) ili Manovi. Ima ih i na Paljikama. Pripuzima su nazvani zato što im je neki predak otišao na ženinstvo, ali je i on bio iz Prozora. – Sinanagići (2 k.), Šabići (3 k.), Omeragići (1 k.).
Porijeklom su iz daljih oblasti: Ćatići (3 k.), koji kažu da su došli iz Konje, kada su Turci osvajali Bosnu i već se smatraju starincima. Njihov su ogranak Đonlagići, koji su sada u Sarajevu. – Fejzići (3 k.) ima ih i na Borovnici. Starinom su iz Pešte, pa ih i sada zovu Pešteljama. Imali su mnogo timara. – Emrići (2 k.) njihovo je plemstvo iz Budima, odakle su bili Hurahovići. – Karahodžići (10 k.) su došli iz Jemena u Krajinu a iz Krajine su došli u Prozor. Ranije su se zvali Kartali a i Torlakovići, a Karahodžićima su prozvani po jednom crnom pretku, koji je bio hodža. – Mulahasanovići (3 k.), njihov je starjenik Hasan došao s nekom vojskom. – Nuspahići (6 k.) se dijele na dvije grane od kojih su jedni pravi Nuspahići a drugi su Nuspahići-Arnautovići. Starjenik im je došao s turskom vojskom kada je osvajana Bosna. On je bio postavljen za nasljednog mujezina na Carevoj Džamiji. Imali su kao timar selo Ploču. Kasnije su izgubili pravo na imamstvo, pa je jedan predak Mustafa bio zaptija u Gornjem Vakufu.
Stariji doseljenici iz okolice i daljnjih krajeva BiH. U toj grupi ističu se rodovi za koje njihova okolica tvrdi da su porijeklom od pomuslimanjenih katoličkih porodica. Ti rodovi to kriju. Tako se tvrdi da su Islamovići (4 k.) od katoličke porodice koja je prešla na islam prije 150 godina. – Glavanovići (1 k.) su porijeklom od katolika Marića sa Gmića. – Jašarevići (1 k.) su od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Ima ih na Borovnici i Paljikama. – Bečirspahići su porijeklom od katolika Sičaja u Podboru. Oni sami kažu da su ogranak Zajimovića. Zajimovići (8 k.) kažu da su starinom od Konje ili Bagdada. Njihov su ogranak Bečirspahići (3 k.), iz čijeg je roda bio jedan šeh po kome se zove Šehova Luka u Prozoru. – Omanovići (7 k.) su od nekih Đonlagića iz Posavine. Doselio im je prije kuge pradjed. Imali su timar od kuće Gafića u Vakufu do sela Dobrošina. – Čehići (2 k.), ima ih i u Stocu i Sarajevu. Starinom su iz Prusca, odakle je doselio pradjed. – Jarebice (1 k.) otac im je došao prije 1878. iz Livna. – Pilavići (1 k.) su prešli s Mluše na nekoliko godina prije okupacije. – Samardžići (3 k.) su prešli s Mluše prije 1878. Otac i djed zvali su se Semendrija, jer je djed bio iz Semendrije (Smedereva).
Noviji doseljenici; iz sela u Rami: Husejinbegović (1 k.) se doselio 1930. iz Kopčića. – Kapetanović (1 k.) je od roda Kopčići, a doseljen je 1922. od ogranka Smajilbegovića.
Doselili iz raznih predjela: Ajanović (1 k.) je došao kao majstor pred Prvi svjetski rat iz Voljica. – Bukvići (1 k.), obućari, došli oko 1910. iz D. Vakufa. – Đemiđić (1 k.) je došao iz Sarajeva 1929. a rodom je iz Goražda. Pradjed mu je bio splavar i pošto se utopio, pozvali su se Đemiđići, a ranije su se zvali Imamovići. – Memić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Privora 1925. – Ordaga-Ordagić (1 k.) doseljen iz Bosne iz Livna ili Duvna kao službenik. Bez muških članova su po jedna porodica Baralića, Zulića i Tatarevića, koji su se tako zvali jer su im preci bili Tatari.
Židovi: Krausi (2 k.) su naseljeni od 1880. Otac je rodom iz Osijeka.
Čeh: Kalat (1 k.) naselio se 1919. kao krojač, a u Bosnu došao kao austrijski žandar.

25. B o r o v n i c a
Selo ima jedanaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Svi katolici u selu su skorašnji doseljenici. Bio je po pričanju prije Lukića samo neki Žuti Jure s Luga u Zaimovićima, koji su mu bili načinili kućicu slamom pokrivenu. Do oko 1900. u selu je bio samo Lukić (Mijatović), kmet Zaimovića. Sada u selu žive ove katoličke porodice:
Lukić-Mijatovići (2 k.), doseljeni prije 1878. iz Gmića. Prvo su bili među muslimanima na Borovnici, pa poslije 1918. izišli na Slivovik. – Anići (3 k.) su došli oko 1910. iz Kongore kod Duvna. – Marići (3 k.) su došli iz Grabove Drage iz Hercegovine 1910. – Mandić ili Azina (1 k.) je došao oko 1900. iz Vrda. – Vidović (1 k.) je došao oko 1905. iz Goranaca. – Bošnjak (1 k.) je došao 1923. iz Grabove Drage. Kaže da su stari prebjegli iz Bosne u Hercegovinu, kad je Bosna pala pod Turke (1463.), i zato se zovu Bošnjaci.
M u s l i m a n i: – Muftići, čuven i moćan rod u Prozoru, do 1878. imali su svoje boravište na Borovnici. Borovnica je, izgleda, neko vrijeme bila pusta. Prvi se naselio Numo Zaimamović, predak sadašnjih Zaimamovića (8 k.), koji je prešao iz Prozora prije kuge. – Jašarevići (2 k.), ima ih na Paljikama. Stari ljudi govore da su oni porijeklom od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Oni pak kriju svoje porijeklo. – Imamović (1 k.) je prešao iz Pograđa. Porijeklom su iz Bosne, možda iz Zenice. – Fejzići (1 k.) su ranije svi boravili u Prozoru, a na Borovnicu izlazili samo ljeti, kao i iseljeni Muftići, pa se neki iza 1878. stalno naselili. Opširnije u opisu Prozora. – Hrinić (1 k.) je prešao oko 1910. s Paljika, gdje ih još ima. – Nuspalić (1 k.) je došao iz Prozora. Opširnije u opisu Prozora. – Osmić (1 k.), nema vlastitog boravišta. Došao je 1925. sa Gornjih Višnjana da radi zemlju na pola. – Bulić (1 k.) neispitano. U muškoj krvi su izumrli Čulići, a nedavno se iselili u Sarajevo Čustići, čija je kuća prazna.

26. P a lj i k e
Selo ima devetnaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Meštrovići (3 k.). Prvi Meštrovići su se prvo naselili na Borovnici, oko 1880., pošto su bili došli kao majstori za gradnju puta. Poslije njih dolaze Meštrovići u Dobrošu, pa u Prozor oko 1900. – 1905. Jure Meštrović, zatim jedna porodica oko 1910. i jedna 1918. Svu su iz Studenaca iz Dalmacije. – Raiči (2 k.) su došli poslije 1878. Opširnije u opisu iz Goranaca. – Gazilji (2 k.) su prešli s Proslapa, gdje ih još ima. – Nikolići (1 k.), pravo prezime im je Pere. Došli su oko 1903. iz Kovačeva Polja, a starinom su iz Hercegovine. – Brizar (1 k.) se doselio 1919. na ženinstvo. – Grbavac (1 k.) se doselio 1918. iz Lapsunja. Ima roda u Šlimcu. Djed ili pradjed se doselio iz Dalmacije u Lapsunj, odatle su prešli u Ždrimce, pa se opet vratili u Lapsunj.
M u s l i m a n i: Manov-Pripuzi se smatraju najstarijim rodom na Paljikama. Imali su stanje prvo u varoši, pa se poslije diobe jedni iselili na Paljike. Imali su i jednog kadiju. – Grcići (3 k.), opširnije u opisu Prozora. – Porlići-Brkići (1 k.), ne znaju porijeklo. – Hrinići (2 k.) ne znaju porijeklo. Bili su uvijek težaci i na svojoj zemlji. – Plecić (1 k.), opširnije u opisu Prozora. – Rašidovići (2 k.) su ogranak Grcića i odavna su na Paljikama. – Jašarović (1 k.) je došao prije deset godina sa Borovnice. Opširnije u opisu Borovnice. – Nuspahići (1 k.), opširnije u opisu Prozora.