43. K l e k
U selu ima 25 muslimanskih kuća.
Hodžići (8 k.) i Hadžići su jedan rod. Zovu se tako što im je djed išao na hadž u Meku. Iz Kobilje Glave kod Sarajeva su došli na Došćicu, a odatle na Klek, koji je bio put. – Karađuzi (6 k.) su došli sa njima a po strani su jedan rod, ovdje su se podijelili. – Marići (3 k.) porijeklom su od pomuslimanjenog katolika. Došao im je djed iz Jasenjika od Mostara na nasljedstvo. Zajedničkog su porijekla sa Marićima u Donjoj Vasti. – Kovačević (1 k.) je došao iz Radića u Neretvici prije 1878. u kuću u kojoj su bili Tadići, koji su sada u Kućanima. – Hodžići (3 k.), došao im je djed s Drijena oko 1900. na ženinstvo. Na Drijenu (kod Kopčića) još ih ima. – Cokoja (1 k.) je došao oko 1900. sa Šćipa na ženinstvo. – Medin je došao 1913. s Kućana.

44. K u ć a n i
U selu imaju 22 katoličke i šest muslimanskih kuća
K a t o l i c i: – Šunje (1 k.) su se od katolika prvi naselili, krajem 18. stoljeća, vjerojatno iz Hercegovine. – Markići (4 su starinom iz Rakitna). Došli su prije Vladića iz D. Vasti. Ima ih u Šćipama i u Plavuzima. – Vladići (9 k.), zovu ih i Španjama. Opširnije u opisu Meopotočja. – Antunovići – Tadići (3 k.), opširnije u opisu Ustirame. – Vukoje (3 k.) su starinom iz Rakitna u Hercegovini. U Kućane su došli oko 1850., a prije toga su bili na Kleku i u Došćici. U jednoj njihovoj kući ima i jedan Markić. – Križanci (2 k.) su starinom iz Duvna, a došli su iz Donje Vasti, gdje ih još ima, oko 1850. godine.
M u s l i m a n i: – Medini (3 k.), došao im je pradjed poslije kuge. Starinom su iz Medine. – Agići (2 k.) su došli poslije Šunja, početkom 19. stoljeća. Starinom su iz Srbije. Predak im je došao sam i kao pomuslimanjenik. – Vila (1 k.), došli su sa Tošćanice 1923. Tamo ih još ima.

45. G r e v i ć i
Selo ima osam katoličkih i četrnaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Šitumi (2 k.) su prvi od katolika došli u selo. Starinom su iz Rakitna. Došao im je ovdje pradjed. Ima ih još na Ošljanima. – Šudići (1 k.) su starinom Bošnjaci iz Hercegovine. Bili su najprije u Sovićima, zatim u Lizopercima, gdje je ostala jedna porodica. Pokojni Ante je došao u Grevićie prije 1878. i bio je najprije najmenik, a poslije kmet. – Mandići (4 k.) su došli iz Sovića prije 1878. U Sovićima ih ima kao Cvitkovića. – Vladići (1 k.), došao je djed iz Kućana oko 1880.
M u s l i m a n i: – Memići (5 k.), Šabići (1 k.). Starinom su od Greve. Došli su prije kuge. – Mušanovići (4 k.) su po ženskoj krvi od Memića, zovu se još i Jukići. – Drežnjaci (1 k.) su stranim iz Drežnice, odakle su došli poslije velike kuge. – Džine (1 k.) su starinom iz Slavonije ili od Bihaća. Došli su na mjesto Dilavera.

46. H e l d o v i
K a t o l i c i: – Ripići (1 k.) su došli prije 1878. s Tošćanice kao kmetovi na zemlju Pozdera iz Lizoperaca. – Rošić (1 k.) je došao 1880. kao kmet. On je inače po porijeklu Stapić iz Rame.
M u s l i m a n i: – Malanovići (4 k.), Alihodžići-Ahmetovići (2 k.), Jarići (3 k.) i Šehići (4 k.) su svi porijeklom Heldovi. Prije kuge bili su na Tvrdicama.

47. P a r c a n i
Selo ima tri katoličke i osam muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: Zlomislić (1 k.) se doselio 1914. na kupljenu zemlju, a starinom je iz Crnča. – Bariša ili Barišić (1 k.) je došao 1914. iz Rakitna na kupljenu zemlju. – Selak (1 k.), šumar, je od Selaka u Ripcima.
M u s l i m a n i: – Husići, Hamšići, Demirovići i Bevabi su svi od istog roda, Parcana, ali već u tako dalekom srodstvu da se uzimaju među sobom. Predak im je došao iz Prozora poslije kuge. – Smailović (1 k.) je došao 1914. na ženinstvo, a starinom je iz Homatlija. – Bećirović (1 k.) je došao 1925. s Paroša. – Munikoza je došao 1930. iz Skrobućana.

48. R a v n i c a
U selu ima tri katoličke i osam muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: – Tolj (1 k.), došli su 1910. iz Blatnice, Čitlu k. – Bulići (1 k.) su došli 1910. iz Blatnice. – Topići (1 k.), opširnije u opisu Trišćana.
M u s l i m a n i: – Seferi (8 k.), starinom su iz Striževa u Drežnici. – Bajrići (1 k.), nekada su bili brojan rod, a sada je od njih ostao samo jedan dječak. Starinom su iz Drežnice. Predak se naselio oko 1850. na zemlju Bajramovića, koji je otišao u Lizoperce, na ženinstvo. – Nurkić (1 k.). Otac mu je došao prije 1878. iz Skrobućana.

49. T r i š ć a n i
U selu ima 21 katolička kuća.
Topići (4 k.), nikada nisu bili kmetovi i najstariji su u selu. Oni su starinsko "pletivo". Zovu ih i Pilipovićima, po djedu Pilipu. Pričaju da im je djed zakasnio u Jablanicu na "turkovanje" i tako su ostali katolici. Bili su veliki rod: imali su po 70 guvana (na svakoj livadi po guvno) i iz kuće bi izlazilo pod dvadeset kosaca i po dvadeset nevjesta u crvenim ćurdijama (tj. vjenčanih u jedan dan). Kako su bili jaka zadruga i "bisnice", Turci nisu smijeli u njihovo selo. Njihovi su bili cijeli Trišćani od Pomena do Rame i cijela Bačina. U njihovu kuću je svraćao hajduk Mijat Tomić. Od Topića su i Šimunovići (3 k.) i Radići (1 k.) u selu. Topića ima iseljenih u Meopotočju i dr. – Krajinovići (1 k.), pretke su im doveli fratri kao momke, oko 1850., iz nekog sela od Fojnice. Ima ih i u Krančićima. – Biluškovići (1 k.) su od Čerkeza koji su živjeli na Ustirami. Došli su u Trišćane oko 1860. Čerkeza ima i u Konjičkom srezu, možda su i ovi od njih. Po drugima, oni su isto što i Šimunovići. – Mendeši (3 k.) su starinom iz Dalmacije. Došli su prije 1878. Ima ih i na Uzdolu. – Nenadić (1 k.) je starinom iz Dalmacije. – Ivandići (2 k.) su došli iz Skoplja za turskog vremena. Djed im je išao kao majstor i u Trišćanima se oženio i ostao. – Džankići-Duvnjaci (1 k.), djed, koji je bio rodom iz Kongore od Duvna, išao je po najmu. Naselio se iza 1878. oženivši se u ovom selu, gdje je bio fratarski sluga. – Malić (1 k.) je došao 1888. sa Orašca, gdje ima roda, i kao najamnik ovdje i ostao. – Majčić (1 k.) je rodom iz Rakitna. Mnogo se seljakao. Naselio se oko 1900. – Breljaši (1 k.) su starinom iz Brela u Hercegovini. Išli su po najmu. Na Gorici su se bili naselili prije 1878., a u Trišćanima poslije 1878. – Papak (1 k.) je došao 1928. iz Skrobućana na ženinstvo. Opširnije u opisu Skrobućana. Oko 1880. izumrlo je pleme Šimići, koji su nekada bili veoma zadružni.

50. M e o p o t o č j e
Selo ima deset katoličkih kuća.
Vladići (4 k.), njihovo pleme je starinom iz sela Miljkovići iz Hercegovine. Zvali su se Čarapine. Najprije su bili u Smrčevicama odakle su prešli na Ustiramu, oko 1813. U Ustirami su bili kmetovi Zaimovića iz Prozora. Kada im je on oduzeo čifluk, oni pređu i nasele su na kosi između Velike i Male Lovnice, gdje su krčili državnu šumu. Bilo je to prije 1878., a i ostali su došli prije 1878. i krčili, te nisu bili kmetovi. – Poslije Vladića su došli Pavlovići (3 k.). Starinom su Rakićani, tj. iz Rakitna. Predak koji se naselio, prezivao se Antunović. Njegov sin je bio Pavo Mrnjkušić. Bili su prvo u Smrčevicama u Ustirami pa u Trišćanima, gdje su imali svoju zemlju. Pavo je bio toliko strastven lovac da je svu svoju zemlju dao za jedno lovačko pseto i to sakato. Sin mu Pero je služio dvanaest godina u Miralema. Beg mu je dao da za nagradu probere zemlju gdje hoće i on je odabrao Meopotočje, gdje je tada bila šuma. Naselio se prije nekih 100 godina. Od ovog roda Pavlovića-Antunovića ima ih i u Bugojnu, a po Rami nema. – Topići (2 k.) su došli iz Trišćana. – Šimunovići (1 k.) su također došli iz Trišćana. Bio se u Meopotočju naselio i jedan Džalto. Odselio se na Zagrad (Paroš), ali i sada u selu ima imanje.

51. G r a č a c
Svi stanovnici su katolici.
Džalte (1 k.) se doselio 1895. Opširnije u opisu Ustirame. – Sliško (1 k.) je došao na ženinstvo iz Proslapa 1906. Starinom su Sliške iz Vinice. – Jukić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Gmića, 1913. – Trogrla (1 k.), bivši rudar, rodom iz Kreševa, naselio se 1928. – Bošnjak (1 k.), otac je bio rodom iz Mostara i naselio se 1929. kao penzioner. Rod su sa Bošnjacima iz Crnča na Poljima.

52. S l a t i n a
U selu su jedanaest katoličkih i dvadeset i dvije muslimanske kuće.
K a t o l i c i: Svi katolici u selu su proijeklom od doseljenika i bili su kmetovi. Samo su Perkovići bili u selu prije kuge. Rodom su iz Rakitna. U jednoj njihovoj kući je živio i Oreč, poljar, koji se priženio u kuću. Došao je sa G. Višnjana, a starinom je iz Hercegovine. – Stojanovići (3 k.) su došli sa Gorice za turskog vremena. Istog su roda i Stojanovići na Uzdolu. – Drinovci (2 k.) su došli iz Hercegovine prije turskog vremena. Došli su poslije Perkovića. – Šimunović (1 k.) je od istoimenog roda sa Hudutskog. Došao je na ženinstvo prije 1878. – Brkići (1 k.) su došli iza 1878. Otac je došao kao najamenik. Oni su od Brkića ili Perića iz Kovačeva Polja. – Nikolić-Prco (1 k.) je došao iz Ljubunaca, poslije 1878. Od roda je Nikolića sa Orašca. – Brekalo (1 k.) je došao 1927. iz Drežnice i naselio se 1923., a starinom je iz Crnih Lokava, odakle mu je krenuo otac i išao po najmu. – Soldo (1 k.), rodom ih Hercegovine, naselio se na Zastušju 1930.
M u s l i m a n i: Kurići (4 k.), izgleda da su pomuslimanjeni starinci. Nekada su se zvali Delići. U Slatini su od prije kuge. – Husrepi (7 k.). Njihov je predak otišao u Sarajevo, pa osiromašivši, vratio se. – Velići (3 k.), starinom su od Rakitna, preci su im bili katolici. Jedna grupa u selu se zove Kordićima. – Selimovići (1 k.), došao im je ovdje djed prije 1878. – Palić (1 k.) i Čobić (1 k.) su od jednog roda. Porijeklo im je nepoznato.

53. U s t i r a m a
U selu imaju 23 katoličke kuće i dvije muslimanske
K a t o l i c i – Džalte (8 k. sa 10 dom.), starinom su iz Sovića, gdje još imaju svoje zemlje. Bilo ih je i u Sovićima sedam braće i imali su lijepu sestru. Došao im aga da primi hak i rekao da će da spava sa sestrom im Jelom. Najmlađi od braće sjekirom odsječe agi glavu i oni se razbjegnu osim najstarijeg, koji je bio bolestan i nije mogao krenuti. Jelu su pak muslimani odveli za Šehića. Džalte smatraju, kao i Mijiće u Sovićima, jednim od najstarijih katoličkih rodova u Bosni. U Ustiramu su se doselili pradjedovi. Jedan je od Džalta išao u Omatlije pa se vratio. Osim u Ustirami danas ima Džalta u Sovićima, na Gračacu, na Zagradu (Paroš), na Uzdolu, zatim na Voljevcu, na Barama i u Otaležanima (konjički srez), Omatlijama, u Fojnici i u okolici Livna. – Lončari (4 k.) su starinom iz Graca u Hercegovini, odakle su došli prije sto godina. Stari su im raznosili i prodavali lonce i crepulje koji su se pravili na Gracu. Od istog roda su i Lončari u Rami. – Antunovići (3 k. sa 7 dom.) su došli oko 1850. iz Bukovice u Konjičkom srezu gdje im je bilo "tijesno". Od tog su roda i Tadići-Antunovići na Kućanima, koji su tamo došli sa Vratne Gore. – Pušići (2 k. sa 3 dom.) starinom su iz Ričica ispod Zavelema u Dalmaciji. Najprije je došao jedan kao najamnik, a poslije doveo i dva brata i ovdje se ukmetili oko 1850. – Bilići (4 k.) su došli sa Trišćana oko 1850. i ukmetili se u Balića (a u Trišćana nisu bili kmeti). U Trišćanima nije ostao nitko od njih. Oni su inače u Rami starosjedioci i za razliku od onih koji su odselili u Hercegovinu, zovu se i Ramljaci. – Pavlovići (2 k.) oba su došli na ženinstvo iz Meopotočja, jedan 1919. a drugi 1928. Osim Mijića, koji su izumrli, zna se da su u selu živjeli nekada i Ivandići.
M u s l i m a n i – Balići (2 k. sa 6 dom.) sami ne znaju ništa o porijeklu. Neki pričaju da su starinom Bajrići sa Ravnice, a drugi kažu da su se prozvali Balićima što im je neki predak nosio "bale" tovare. On je donosio tovare iz Dalmacije. 1900. su izumrli muslimani Osmići.

54. L i z o p e r c i
Svega su u selu 22 kuće, od kojih dvadeset muslimanskih (22 dom.) i dvije katoličke.
K a t o l i c i – Šudići (1 k.) su se naselili na nekoliko godina prije Omerpaše. Oni su od Šudića u Sovićima (staro prezime Bošnjaci). – Rančić (1 k.) se naselio 1925. a rodom je iz sela Budimira, Ugljana kod Sinja. Izumrli su katolici Martići.
M u s l i m a n i – Rod Šuk (Šćuk) (6 k.) smatra se starincima. – Pozderi (7 k. sa 9 dom.). Jedna grana zove se Hasanovići po jednima, sedmi ili osmi predak je došao iz Prozora, a drugi kažu da su starinom negdje od Banja Luke. – Bajramovići (Bajrići), Barinći, (5 k.). Njihov peti predak došao je, poslije kuge, sa Ravnice na mjesto gdje je bio posljednji od Heraka, Bećir, prije više od sto godina. Oni nisu starinom sa Ravnice. Za vrijeme nekog ratovanja krenu dva brata iz Fatnice u Hercegovini, gdje je treći ostao i jedan iziđe na Udbar a drugi na Ravnicu. – Čolić (1 k.), otac mu je došao, prije nekih sto godina, za sestrom iz Donje Jablanice i ostao u selu. – Munikoza (1 k.) je došao iz Skrobućana 1932. a drži kafanu kod Slatinske Ćuprije.

55. T o š ć a n i c a
U Selu ima svega četrnaest kuća, od kojih sedam muslimanskih (sa četrnaest domaćinstava), a sedam katoličkih sa devet domaćinstava.
K a t o l i c i – Kelave (5 k.) su došli iz Duvna, znatno prije okupacije od 1878. – Ripići (2 k. sa 4 dom.). Opširnije u opisu Heldova. Bit će porijeklom iz Duvna.
M u s l i m a n i – Piralići (2 k. sa 4 dom.) su se prvi naselili u selu. Preci su im iz Budima. Došli su na pustolovinu iza nekih Ćorića (musl.), koji su izumrli, a cijela je Tošćanica bila svojina Piralića. – Vile (2 k. sa 4 dom.) su došli poslije Piralića: došao im je predak kao najamnik, vjerovatno iz Bijelog Polja kod Mostara. Po Hercegovini ima Vilića koji su iz Gračanice u Gacku. – Husrepi (2 k.) su došli oko 1870. iz Slatine. – Letić (1 k.) se doselio poslije Prvog svjetskog rata iz Mrakova na materinstvo (mati mu je bila od Piralića).

56. H u d u t s k o
Ima četrnaest katoličkih kuća (sa 17 domaćinstava).
Biloš (7 k. sa 10 dom.) su starinom iz Poljica u Dalmaciji. Bili najprije u Sovićima (gdje su sada Pole), pa u Lizopercima, a od prije 100 godina su u Hudutskom. – Šimunovići (6 k.) su starinom iz Trišćana odakle im je došao djed. – Lovrići (1 k.) su starinom od Imotskog u Dalmaciji. Naselili su se u prvoj polovici 19. stoljeća.

57. R a m a
Stanovništvo "Rame" je veoma promijenjivo: mnogi koji se nasele budu koju godinu pa se isele.
K a t o l i c i – Don Stipo Krešo (1 k.), katolički svećenik u penziji, rodom iz Livna. – Biloši (2 k.) su se spustili sa Hudutskog. – Bošnjak (1 k.), kafedžija, je došao 1922. iz Fojnice, a starinom je s Orašca. – Lončar ( 1 k.), gostioničar, rodom iz Širokog Brijega a došao iz Mostara 1921. – Čalić (1 k.), trgovac, došao iz Prozora, 1929. – Lovrići (1 k.), vidi opis Hudutskog. – Šimunovići (1 k.), vidi opis Hudutskog.
M u s l i m a n i - Mahmudbegović (1 k.), trgovac, naselio se 1913. iz Kopčića. Opširnije u opisu Kopčića. – Munikoza (1 k.) ima kuću i na Skrobućanima a ovdje drži kafanu.