58. S o v i ć i
U naselju je 120 kuća, od kojih 72 muslimanske (sa 75 domaćinstava) i 48 katoličkih (sa 53 domaćinstva).
K a t o l i c i – Mijići (6 k.) su starinci. – Groznice (10 k. sa 13 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Dugonjići. Preživjeli su kugu. Kao ni Mijići ni oni nisu bili kmeti. Groznice su i Rogići (5 k.). – Ripići (3 k.) su starinci. Uz kugu od njih bilo ostalo petero djece i ujak ih Biloš razmjestio kod prijatelja da ih podignu. Ripića ima iseljenih u Heldovima, Grevićima i u Tošćanici. – Kolaci (4 k.) su starinci. Njihov predak, kad se gradila džamija u Sovićima, navlačio bi na sebe noću volovsku kožu, i obarao ono što bi se preko dana ugradilo na džamiji. – Pole (4 k.), Cvitanovići (3 k. sa 5 dom.) i Blaževići (1 k.) su starinci. – Džalte (2 k.) se smatraju starincima, a drugi kažu da su oni od nahočeta Ciganina i stoga da su im kuće po strani. – Rozići (3 k.), djed im je došao oko 1820. iz sela Sretinica u Hercegovini. – Milosi (2 k.), otac im je došao iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, prije 1878. – Raič (1 k.) je došao s Duga, oko 1900. – Ćavari (2 k.), opširnije u opisu Doljana. – Budimiri (2 k.) su rodom iz Lorelana u Duvnu.
M u s l i m a n i – Tašići ili Živkovići (6 k.) su najstariji rod u Sovićima. Nisu bili spahije. Od njih je Guta (1 k.). – Helbeti (3 k.) su starinci. Bili su nekada vrlo bogati. – Šehići (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Po ženskoj strani su starinom od katolika Cvitanovića. – Kukići (5 k.) su starinci. – Fale (4 k.) i Lulići (3 k.) u Falićima su jedan rod. Imaju jednu kuću staru 200 godina. Toliko su se razgranali da se uzimaju među sobom. Smatarju se starincima. – Galešići (1 k.) su starinci. – Radoši (4 k.) su starinci (ne znaju porijeklo). – Kladušci (4 k.) i Čilići (2 k.) su jedan rod. Djed Kladušaka bio kao poljar veoma dobar i jak, pa ga bezi prozvali Kladušakom. Inače su Kladušci bili nekada jaki i bogati i jednom su ugostili 70 "obitelji" fratara a da u selu nisu ni kašike zatražili. Inače su Čilići od katolika Ripića (jedan prešao na islam) i starinci su. – Poravljevići (Poljarevići) (2 k.). Zovu ih i Lučanima, jer su nekada bili na Lukama (Trišćani). Starinom su iz Ugarske. – Glumac (1 k.) je starinom s Udbine. – Škampe (2 k. sa 4 dom.). – Murseli (2 k.) su starinom iz Hercegovine. U selu Vranjevićima kod Mostara ima Lulića koji su tu odavno. – Skenderi (6 k.) su starinom Balići s Gornjih Višnjana. Skenderima su prozvani po pretku Skenderu. – Begići (5 k.) su starinom iz Travnika, odakle su došli davno (pradjed). Bili su spahije i imali timar u Sovićima, pa su stoga i prešli ovdje. Baba im je bila od Čorbadžića s Duga, pa su stoga do okupacije zvani i Dugalićima. – Brajkovići (1 k.), Kovači (5 k.) i Ovnović (1 k.) su jedan rod i starinom su iz Travnika, odakle im je pradjed došao, prije više od 100 godina. Bio je kovač. Brat mu se vratio u Travnik. – Grcići (4 k.) su od Grcića u Prozoru. Došao im je djed oko 1865. – Ćatić (1 k.). Otac mu je došao uz okupaciju od 1878. iz Prozora. – Arfađani (2 k.), ima ih i u Jablanici. Starinom su iz Oplećana u Duvnu. Došli su 1878. (na ženinstvo).

59. D o lj a n i
U Doljanima ima svega 105 kuća, od kojih 76 katoličkih (sa 83 dom.) i 29 muslimanskih (sa 35 dom.).
K a t o l i c i – Čolići (3 k.) su starinci. – Glavani (2 k.) su starinci. – Stipanovići (11 k. sa 14 dom.), Matići (2 k. sa 4 dom.), i Bradarići (5 k. sa 6 dom.) su porijeklom od dva sina koje je rodio predak Stipan s nekom udovicom iz Rame. Udovica mu dovela sina od prvog muža, koji se zvao Gabrić, i od njega su Jozipovići (4 k. sa 5 dom.), Stipći (3 k.) i Jurići (6 k.). Od Matića dvije su obitelji u Srijemu. Za Stipanoviće se kaže da su iz Jablanice izbjegli od Turaka na Pomen, a poslije u Doljane, u doba četovanja Mijata Tomića, i od njih postao Orlovac. – Tutiši (4 k.) su starinom ispod Vrbe u Duvnu ili starinci. – Ćavar (1 k.), došao im je djed ili pradjed iz sela Vučića u Hercegovini. Istog su roda i Ćavari u Sovićima i na Lugu. – Lucević (1 k.), došao im je djed iz sela Bistrice u Skoplju. Bio je majstor iz Sovića, oko 1865. – Grbenić ili Mijalj (1 k.), došao mu otac iz Rakitna, oko 1865. – Ćorići (3 k.) su pobjegli sa Graca (Široki Brijeg), oko 1865, zbog age, na kog je bila napala njihova krmača. Rod su im Ćorići na Proslapskoj Planini. – Milićevići (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. – Žarić (1 k.) je došao od Stoca prije 1878. – Jurić (1 k.) otac mu je došao oko 1905. iz Ljubunaca, gdje ih još ima, na kupljenu zemlju. – Šitumi (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. Imaju roda u Rakitnu i u Grevićima. – Lebići (3 k.) su također došli iz Rakitna. – Klepice (7 k.) su došli iz Rame. Inače su Ramljaci iz Ripaca, a došli su prije 1878. sa Luga. Bili su kovači. Jedan su rod sa Ramljacima u Prozoru. – Zelenike (2 k.) su s Graca u Hercegovini. Jedna obitelj je došla prije a druga poslije 1898., a rodom je iz Rakitna, gdje još ima roda. – Rotim (1 k.) je došao sa Graca u Hercegovini u najam, prije 1878. i ostao. Braća su mu na Šarovini. – Solde (2 k.) su došli u Kosne Luke iz Širokog Brijega 1918. – Nikolić ( 1 k.) je došao s Orašca 1923. On je od Nikolića-Prca pod Onišem. – Pavić (1 k.), penzionirani lugar, rodom iz Rašeljaka (Buško Blato, Duvno), a daljom starinom iz Dalmacije, naselio se 1923. – Marijanovići (3 k.) su bili čivčije. Porijeklo neispitano. Neki kažu da su starinci. – Marić (1 k.) je došao iz sela Lica (Mostar), 1927. Po djedu Miši zove se i Mišailović. Po selu se priča da su Haletilići porijeklom od Mijata Tomića: neka djevojka podigla s njim vanbračno dijete. Ili da su porijeklom od nekog nahočeta od Tomića.
M u s l i m a n i – Tasovci (1 k.) i Kubići (2 k. sa 3 dom.) smatraju se starincima. Tasovci su bili baše pa se stoga i zovu Bašićima, a po njima i selo Bašići. – Junuzovići (3 k.) i Zahirovići (2 k.), prozvani po braći Junuzu i Zahiru. U Doljanima su od prije petog do šestog koljena i smatraju se starincima. - Zukići (6 k. sa 7 dom.), bila su tri brata i preživjela kugu. Jedan ode u Soviće i od njega su tamo Škampe, od drugog su Zukići, a ne zna se što je bilo s trećim. – Hasidići (4 k. sa 6 dom.) su bili begovski rod i starinom su možda Kalabići iz Crne Gore, možda iz Podgorice, odakle im je došao neki dalji pradjed. Imali su timar u Cetini. – Sihirlići (1 k. sa 2 dom.) su došli iz Slatine, ali su starinom iz Mostara a imali su kuću u Travniku. U selu ih obično zovu Spahićima, po starjeniku Spahi. – Šafre (1 k. sa 2 dom.), došli su im djedovi iz Rotimlje kod Mostara. Ima ih i u Vranjevićima kod Mostara. – Rizvići (1 k.) su starinom od katoličkih Dumančića u Rakitnu, odakle su davno došli. Došao im je pradjed kao katolik u najam kod Tasovca. Tu prešao na islam, dobio ima Rizvan i poslije, uz dva Tasovčeva sina, dobio treći dio od imanja. Do oko 1880 njegovi su se potomci zvali još Dumančići, a otada samo Rizvići. – Milanovići (3 k.) su starinom iz Skoplja, odakle je došao otac Osman prije okupacije. – Sefer (1 k.), dovela ga mati s Ravnice, preudavši su u ovo selo, poslije 1878. Pod istim krovom je i Husrep (1 k.), doseljen 1929. sa Slatine. – Grcić (1 k.) je došao 1919. iz Sovića, gdje još ima Grcića, a inače je od prozorskih Grcića. – Radoš (1 k.) je došao 1928. u Zukiće iz Sovića. – Lulić (1 k.) je došao iz Sovića u Bašiće 1928.

60. R i s o v a c
U novijoj prošlosti, na Risovac su dolazili u prvom redu Doljanci, njihove staje su bile u blizini Vrata. Od njih i sada dolaze ljeti samo Jure i Stipo Jurići i Stipo Stipanović. Od Doljanaca su pokupovali zemlje i naselili se mnogi Hercegovci. Kad su počeli uopće dolaziti na ovu planinu, Hercegovci nisu podizali stanove po samom polju nego su se krili od Turaka po šumi iznad polja. Poslije okupacije (1878.), kupovali su zemlje i naselili se po samom Risovcu. Prvobitno su dolazili sa stokom samo preko ljeta.
Po predanju, prvi su na Risovcu prezimili Mato Zovko i Ivan Raičkić iz Graca, pa Blaž Marić. Blaž ovdje zimuje već preko 60 godina, a ima 20 godina kako nije bio kod "kuće" (pisano 1934.). Poslije su ti privukli i ostale, i 1934. je bio na Risovcu znatan broj Hercegovaca, ali te hercegovačke obitelji su imale ovdje samo zemlju i kuće, a u zajednici su sa svojim ograncima u Hercegovini, pa na Risovcu nisu u kućama pojedinih obitelji uvijek isti ukućani, tako da Risovac, kao i ostala sela u Poljima, predstavlja filijalu ovih hercegovačkih sela iz kojih su njihovi stanovnici.
Zovke ili Perići (5 k.) "u Lokvama" su iz Graca kod Mostara. – Marići (1 k.). Oni su iz Goranaca i u njih nema smjenjivanja ukućana. Ima ih i u Brčnju, a istog porijekla su i Marići u Rudom Polju, koji su inače iz Graca. – Ramljaci (3 k.) su iz Pologa. Počeli su dolaziti na ljetište prije 1878. a zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Bit će im rod Ramljaci po Rami. – Marojević – Glavić (1 k.), s kućom kod Vrata, do doljanskih staja. Kupio kuću od Jurića i ovdje zimuje od 1900. Iz sela Cima (Sovići, Mostar). Od tog su roda i Glibe po Rami, koji su došli preko Duvna. – Knezovići (1 k.) na Lokvi su iz Goranaca, a starinom od Privalja (Lištica). – Čuljci (2 k.) su iz Grabove Drage. Sa stokom dolaze od prije 200 godina na Risovac, a naselili su se oko 1905. Čuljci po Rami su od Ljubuškog. – Zelenike (2 k.) su iz Grabove Drage i naselili su se oko 1900. – Gagre (4 k.) su iz sela Čerena u Broćnu. Dolaze odavna, a zimuju od oko 1905. – Ćuže (1 k.) su iz Grabove Drage. Naselili su se oko 1895. a sa stokom su dolazili i ranije (od prije 200 godina). – Ćavar (1 k.) je iz Gostuše u Grabovoj Dragi. Zovu ga i Mijatović.

61. R u d o p o lj e
Ima svega 12 hercegovačkih raštrkanih kuća. Svi su u zajednici sa ukućanima u Hercegovini.
Prvi su počeli da zimuju ovdje Marići, i to oko 1885. – Marići (3 k.), opširnije u opisu Risovca. – Ćavari (1 k.), zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Rod su im Ćavari na Risovcu i na Lugu. – Rotimi (3 k.) su iz Grabove Drage i zimuju od oko 1905. Istog su roda i Rotimi na Šarovini. – Ćubela (1 k.) je iz Grabove Drage i zimuje od oko 1905. – Vrljići (2 k.) su iz Bogodola i zimuju od oko 1895. – Šušac (1 k.) je iz Blatnice i zimuje od 1930. Starinom je od Studenaca. – Zadre (1 k.) su iz Mamića. Kupili su zemlju od Zelenika i zimuju od 1924. Isti rod su i Zadre u Dobroši. (Djedovi im bili braća).

62. D u g o P o lj e
Ranije su i na Dugo Polje dolazilo samo na ljetište, od prije 150 godina, prije kuge. Na planini su nalazili stočare pomrle od kuge.
Čuljci (3 k.) su iz Klobuka kod Ljubuškog. Počeo je na Poljima da zimuje njihov djed, još za turskog vremena. – Lagarušići (2 k.) su iz Izbičina. Zimuju od oko 1875. Imaju rod u Donjoj Rami. – Bošnjak (2 k.), došli su iz Crnča, a starinom su s Orašca u Gornjoj Rami: sestru njihovih predaka htio da odvede Kopčić. Oni izbjegli u Grabovu Dragu. Zvali su se onda Vidoševići, a u Hercegovini su prozvani Bošnjacima. Poslije 100 godina vraćali se na Orašac. Samo preko ljeta dolazi Paponja (1 k.) iz Ploče u Brotnju.

63. B r č a nj
Vrljići (2 k.) su iz Bogodola i starinom su Vučkovići od Vrljike. Počeli su da zimuju ovdje od turskog vremena. Rod su im Vrljići u Rudopolju. – Bošnjaci (4 k.) su iz Grabove Drage. Opširnije u opisu Dugog Polja. – Kopilaš (1 k.) je iz Grabove Drage. Zimuje od oko 1895. – Barbarić (1 k.) iz Dragičine (Broćno) na Plosnoj Glavici. Ranije bio na Borovoj Glavici (Duvno), a ovdje zimuje od oko 1905. Od istog roda su i Barbarići u Ljubuncima. – Budimiri (2 k.) su ispod Bile u Duvnu. Zimuju od oko 1905. Nekad odu zimi u Duvno, ali ovdje ipak bude ponetko, događa da u kući na selu u Duvnu ne bude nikoga. – Tomić ( 1 k.) je iz Donjeg Graca (Grabova Draga). Zimuje od 1930. – Ivan Brljić i Stipe Bošnjak su samostalna domaćinstva, a svi ostali su djelovi predvojenih zadruga. Samo preko ljeta dolazi Skender (1 k.) iz Sovića na Borovnik.

64. D r a g a j i c e
Od 1924. nije bilo kuća odnosno zimovanja na Dragajicama. Dolazili su samo stanari preko ljeta, i to ne uvjek isti.
Šarići (1 k.) iz Rakitna, zimuju od 1924. – Dumančići (1 k.) iz Rakitna, zimuju također od 1924. – Grbešići (1 k.) su iz Dobrkovića i zimuju od 1926. – Soldo (1 k.) iz Rakitna a starinom iz Britvice. Zimuju od 1928. Nije rod Soldama u Kosnoj Luci (Doljani). – Mikulić (1 k.) iz Kočerina, zimuje od 1930.