RAJKO GLIBO DOBITNIK NAGRADE RAOSOVI DANI

Hrvatski književnik iz Rame dr. Rajko Glibo dobitnik je prve nagrade na književnom natječaju "RAOSOVI DANI" za 2004., godinu. Prvu nagradu dobila je Glibina monodrama "MOJ IVANE" pristigla na književni natječaj pod šifrom "GRGA" pod kojom je i oglašena u sredstvima priopćavanja. Iza te šifre krije se ime autora monodrame "MOJ IVANE" dr. Rajka Glibe. Kao prvonagrađeni dr. Rajko Glibo se nakon uručenja nagrade, zahvalio nazočnima na skupu u četvrtak, 8 srpnja u Medovom Docu, rodnom mjestu hrvatskog književnika i autora ekraniziranog romana "Prosjaci i sinovi" Ivana Raosa dana 8, srpnja ove godine. Za tu priliku nagrađeni autor dr. Rajko Glibo nazočnima se nije obratio na tradicionalni način, već se uz suglasnost organizatora manifestacije, obratio čitanjem kratkoga znanstvenog rada naslovljenog "Ivan Raos i usmeno narodna književnost njegovog zavičaja".

:: Danko Bilić

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE MIROSLAVA ŠILIĆA

U prepunoj dvorani u Prozoru, sinić je predstavljena knjiga Miroslava Šilića "Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i kupreške visoravni". O knjizi su govorili prof. Šimun Novaković, magistrica Dunja Rihtman, prof. dr. Stjepan Sremac i sam autor knjige Miroslav Šilić.
U sklopu promocije izvorne napjeve i plesove ramskog kraja, predstavljene u knjizi, izveli su članovi HKDDa, članovi kulturnoumjetničkog društva Rama iz Prozora i HKUD iz Uzdola. Pokrovitelj ove promocije bila je općina Prozor Rama.

:: Radio Rama

SVJETLO U TAMI OBASJALO RAMU

U petak je (21.11) pred dvjestotinjak gostiju u motelu "Rama" u Prozoru Ogranak Matice hrvatske Prozor Rama upriličio promociju knjige Svjetlo u tami - Sjećanja na zatvorske dane 1946.-1949. ramskoga franjevca fra Bone Ravlića. Na promociji knjige, koja izlazi kao prvi naslov u nakladi Ogranka Matice hrvatske Rama, od njezinog ponovnog osnutka u srpnju ove godine, govorili su mr. Jerko Pavličević i kao glavna promotorica prof. dr. Slavica Juka. Mr. Pavličević se u svome izlaganju posebno osvrnuo na fra Bonin životopis. Pri tome nije mogao a da ne spomena svoja sjećana na fra Bonu onakvog kakvog ga je doživljavao još kao dječak. Kao glavni predstavljač potom je govorila prof.dr. Slavica Juka koja je u sažetom i jezgrovitom izlaganju, prepunom emocija ramsku publiku provela kroz fra Bonin prvijenac. Profesorici Juki, kao vrsnom čitatelju koji u svakom autoru zna prepoznati ono najbitnije, nisu promakli ni najsitniji detalji iz fra Bonine knjige, posebno njegov emotivni odnos prema majci te je na kraju ramskoj publici reporučila fra Boninu knjigu kao naslov koji zavrjeđuje njihovu pažnju. Na samom kraju pred okupljene je izašao, sad već devedesetogodišnji, fra Bono koji nije mogao skriti svoje osjećaje sretan što konačno može s svojim Ramljacima podijeliti svoje patnje i stradanja o kojima je tolike godine morao šutjeti. Naime trebala su proći desetljeća da se pred oči prijatelja i poznanika jasno očituje i jasno bez straha kaže davno pretrpljena patnja, nikad nezaboravljena nepravda koja mu je učinjena kada je kao mladi župnik u posavskoj župi Potočani nakon II. svjetskoga rata osuđen na pet godina robije zbog pomaganja "hrvatskim odmetnicima". Fra Bono je svoju kaznu s jednom čitavom skupinom svećenika odrobijao u Zenici. Upravo je najveći dio knjige posvećen sjećanjima na fra Bonine robijaške dane. Isto tako fra Bono nije mogao da se u svojoj knjizi ne dotakne i stradanja ramskoga puka u jesen 1942. jer je i sam u četničkom pokolju izgubio, prijatelje, poznanike i članove obitelji. Knjiga će dobro doći svima onima koji iz perspektive jednoga čovjeka i patnji kroz koje je morao proći, ne ulazeći u visoku politiku i odluke koje je taj režim donosio, žele nešto više saznati o vremenu i državi iza nas. Kako se već sada može reći da je knjiga ostvarila uspjeh u ramskome Ogranku Matice hrvatske planiraju održavanje promocije i u Posavini, kojoj je također posvećen veliki dio knjige. I na kraju spomenimo da je cijeli skup uljepšao pjevački zbor Osnovne škole Marka Marulića iz Prozora koji je izveo za fra Bonu pjesmu simboličnog naslova " Sude mi".