Koliko god polemika izazvala u javnosti, zabrana pušenja u BiH će se uskoro dogoditi i već su počele pripreme kako bi ugostitelji, ali i pušači, što bezbolnije prošli kroz taj proces.
Počinje se s nadogradnjom ili pregrađivanjem posebnih prostorija koje bi služile za pušače. - Svjesni smo da će nam to smanjiti posao.
Uz brojne nepogode za ugostiteljstvo, još ćemo ostati i bez gostiju, govori razočarano jedan ugostitelj u Mostaru nakon što smo tražili od njega komentar na zabranu pušenja i kakve bi posljedice mogle biti, piše Večernji list BiH.
Prema nacrtu zakona, vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno mogli bi biti kažnjeni s od 1500 do 5000 KM.
Također, kaznu će platiti pušač ako bude uhvaćen u prostoru u kojem je to zabranjeno, a osim u kafiću, kažnjavat će se i one koji zapale u svojim automobilima, u kojima je jedna ili više malodobnih osoba.
Koliko je situacija u BiH zabrinjavajuća kad je riječ o pušenju, najbolje pokazuje podatak kako BiH ima najveći broj pušača u Europi.
Zbog tih i drugih negativnih činjenica kad je BiH u pitanju, Federalno ministarstvo zdravstva priprema veliki projekt koji se zasniva na nesretnoj zdravstvenoj situaciji koja godinama upućuje na masovna kronična nezarazna oboljenja u BiH. Stoga nije iznenađujuće što je velik broj i onih koji se vesele zabrani pušenja,
"Godinama cigarete poskupljuju, ali ništa se drastično ne mijenja. Najgore je kad dođem u kafić i nakon pola sata mi treba tuširanje više nego nakon bilo kakve fizičke aktivnosti", govori mostarska studentica.
Zabrana pušenja u malo kojoj državi naiđe na plodno tlo. Ni danas se velik broj pušača nije pomirio sa zabranom pušenja u Njemačkoj. U srpnju će biti punih deset godina otkad je ta zemlja uvela zabranu pušenja.
Bunili su se vlasnici objekata, pušači..., ali zakon je prošao.
U nekim pokrajinama je uvedena i potpuna zabrana, u kojoj ne možete imati ni posebnu prostoriju za pušenje. Ali, primjerice u Donjoj Saskoj i Bremenu, kafići manji od 75 četvornih metara izuzeti su od zabrane pušenja.
Unatoč snazi Njemačke, prvih šest godina zakona zatvoreno je gotovo 20 posto objekata, njih oko 7 tisuća, a domaći ugostitelji sa strepnjom komentiraju da su to blage brojke, što bi se tek moglo u BiH dogoditi.
Počinje se s nadogradnjom ili pregrađivanjem posebnih prostorija koje bi služile za pušače. - Svjesni smo da će nam to smanjiti posao.
Uz brojne nepogode za ugostiteljstvo, još ćemo ostati i bez gostiju, govori razočarano jedan ugostitelj u Mostaru nakon što smo tražili od njega komentar na zabranu pušenja i kakve bi posljedice mogle biti, piše Večernji list BiH.
Prema nacrtu zakona, vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno mogli bi biti kažnjeni s od 1500 do 5000 KM.
Također, kaznu će platiti pušač ako bude uhvaćen u prostoru u kojem je to zabranjeno, a osim u kafiću, kažnjavat će se i one koji zapale u svojim automobilima, u kojima je jedna ili više malodobnih osoba.
Koliko je situacija u BiH zabrinjavajuća kad je riječ o pušenju, najbolje pokazuje podatak kako BiH ima najveći broj pušača u Europi.
Zbog tih i drugih negativnih činjenica kad je BiH u pitanju, Federalno ministarstvo zdravstva priprema veliki projekt koji se zasniva na nesretnoj zdravstvenoj situaciji koja godinama upućuje na masovna kronična nezarazna oboljenja u BiH. Stoga nije iznenađujuće što je velik broj i onih koji se vesele zabrani pušenja,
"Godinama cigarete poskupljuju, ali ništa se drastično ne mijenja. Najgore je kad dođem u kafić i nakon pola sata mi treba tuširanje više nego nakon bilo kakve fizičke aktivnosti", govori mostarska studentica.
Zabrana pušenja u malo kojoj državi naiđe na plodno tlo. Ni danas se velik broj pušača nije pomirio sa zabranom pušenja u Njemačkoj. U srpnju će biti punih deset godina otkad je ta zemlja uvela zabranu pušenja.
Bunili su se vlasnici objekata, pušači..., ali zakon je prošao.
U nekim pokrajinama je uvedena i potpuna zabrana, u kojoj ne možete imati ni posebnu prostoriju za pušenje. Ali, primjerice u Donjoj Saskoj i Bremenu, kafići manji od 75 četvornih metara izuzeti su od zabrane pušenja.
Unatoč snazi Njemačke, prvih šest godina zakona zatvoreno je gotovo 20 posto objekata, njih oko 7 tisuća, a domaći ugostitelji sa strepnjom komentiraju da su to blage brojke, što bi se tek moglo u BiH dogoditi.
