Ideal kojem teži svaka zemlja, imati u isto vrijeme socijalnu državu i konkurentnu ekonomiju, uspješno žive samo četiri nordijske zemlje: Danska, Finska, Norveška i Švedska.

Prema svim istraživanjima, to su zemlje u kojima je najljepše biti rođen i živjeti. Međutim, kriza je ostavila trag i u tom dijelu svijeta, a političare i poslovne ljude skandinavskih zemalja sve više brine pitanje koliko je njihov model funkcioniranja uopće održiv, piše Jutarnji list.

Kriza im otvorila oči

U seriji intervjua za Financial Times ukazali su na sve ono što ih tišti: velika imigracija, stagnacija produktivnosti, rast nejednakosti te slabašan ekonomski rast u Finskoj i Danskoj. Lars Lokke Rasmussen, lider glavne danske opozicijske stranke, rekao je kako im je kriza otvorila oči o slabostima modela te da bi se trebali više fokusirati na povećanje konkurentnosti.

Kada bi bila riječ o kompaniji, Lars Faeste, glavni direktor Boston Consulting Groupa za Skandinaviju, smatra da bi sustavu trebala transformacija, a u slučaju Danske i Finske i pravi obrat. Prema političkim raspravama u tim zemljama, veliki problem predstavljaju tržište rada, visoka stopa nezaposlenosti i pritisak na socijalnu državu zbog starenja stanovništva. Nude se različita rješenja, poput smanjenja državne potrošnje i beneficija te poticanja ljudi da rade.

Podaci govore da je u proteklom desetljeću rast produktivnosti iznosio jedan posto, dok je tijekom 80-ih bio dva do tri posto, pa se nametnulo pitanje o održivosti velikih plaća. Karl-Petter Thorwaldsson, predsjednik švedskog sindikalnog kongresa LO, smatra da su nordijske ekonomije u prošlosti bile konkurentne upravo zbog visokih plaća jer one prisiljavaju kompanije da se brže mijenjaju i moraju biti produktivnije. Ograničavanje rasta plaća, smatra on, spriječit će neke ljude da odustanu od velikih beneficija.

Potreba za više radnih sati

Pad produktivnosti on pripisuje pomicanju strukture ekonomije s proizvodnje na usluge.

Na kraju se svi političari slažu, bili oni slijeva ili zdesna, da je odgovor u tome da više ljudi radi, što će riješiti i problem starenja stanovništva.

''Ono što nam treba je više radnih sati u ekonomiji. Treba nam produktivnost koja će nam u osnovi omogućiti socijalnu državu'', kazao je za FT Stefan Löfven, švedski premijer.

To uključuje povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu, zapošljavanje studenata te povećanje zaposlenosti među ženama i imigrantima. Integriranje imigranata je poseban izazov, a procjenjuje se da će ih ove i iduće godine biti sto tisuća.

Danas.hr/ Jutarnji list