Darko Jurišić je drugačije zamišljao prvih par mjeseci svog boravka u Njemačkoj.

Kada je u veljači ove godine s još jednim poznanikom pokucao na vrata tvrtke Kaczor u Offenbachu, sve je izgledalo dobro. Radne dozvole su brzo bile sređene isto kao i dogovorena neto satnica od 10 eura i Darko Jurišić je s još stotinjak drugih hrvatskih državljana započeo s radom na jednom gradilištu kao armirač.

No, kako piše Deutsche Welle, nakon prvog isplaćenog mjeseca su započeli problemi. Vlasnik tvrtke Kaczor, kod koje je Jurišić potpisao ugovor, nestao je bez traga. Zajedno s novcem koji je, između ostalog i za plaće radnika, isplatila tvrtka Dreßler Bau, glavna tvrtka na gradilištu na kojem je Jurišić i radio. Šefu tvrtke Kaczor, koji se odaziva na ime Damir Karpinski (koji, kako kaže Jurišić, govori ‘srpski sa sandžačkim naglaskom'), naravno, ni traga. Samo Jurišiću odbjegli ‘poduzetnik' duguje oko 3.500 eura. Na telefon tvrtke u Offenbachu ne odgovara nitko.

Prevareno 300 radnika

Jurišić nije usamljen. Prema podacima savjetovališta Njemačkog saveza sindikata (DGB), samo je u slučaju tvrtke Kaczor, prevareno preko 300 radnika iz Rumunjske, Poljske i Hrvatske koji još od ožujka čekaju na isplatu plaća. Da stvar bude još gora, radnici zaposleni kod tvrtke Kaczor ostali su i bez krova nad glavom jer ova tvrtka iz Offenbacha nije platila ni smještaj svojim radnicima. Tvrtka Dreßler Bau koja se na gradilištu na kojem je radio Jurišić pojavljuje u ulozi glavnog poduzetnika, odbija isplatiti kompletan dug radnicima jer tvrdi da je isti novac već jednom uplatila tvrtki Kaczor. Radnicima je naknadno isplatila po 300 eura i doslovno ih potjerala s gradilišta.

No zakon je u ovom slučaju na strani radnika jer je u Njemačkoj za isplatu plaća u slučaju pravnog spora odgovoran glavni poduzetnik na jednom gradilištu. Jurišić i njegovi kolege su u međuvremenu pred Radnim sudom u Frankfurtu na Majni uz pravnu pomoć DGB-a uložili tužbu s dobrim izgledima za isplatu neto satnica. No problem za mnoge prevarene radnike je taj što presudu rijetko dočekaju u Njemačkoj nego se prvom prilikom, često bez sredstava i krova nad glavom, vrate kućama. Posebno su pogođeni radnici koje je Kaczor ‘iznajmio' jednom švicarskom građevinskom koncernu koji u potpunosti odbija suradnju.

Zanimljiv rasplet pravne borbe

Otkako se Europska unija počela širiti na istok, broj slučajeva istočnoeuropskih radnika koji su nakon rada u Njemačkoj ostali bez plaća, je svakim danom sve veći. No kada se govori o ovim slučajevima, uglavnom se radi o tvrtkama s istoka Europske unije koje kao poduzetnici djeluju u Njemačkoj i na gradilištima zapošljavaju radnike iz svojih zemalja. U slučaju da se te tvrtke ogriješe o njemačke socijalne zakone, pravosuđu u Njemačkoj je vrlo teško pravno goniti vlasnike tvrtki koji se nalaze u inozemstvu. Slučaj Kaczor, kako kaže Vladimir Bogoeski iz DGB-ovog lanca savjetovališta Faire Mobilität (Poštena mobilnost), je po mnogočemu poseban.

‘Ovdje se radi o jednoj njemačkoj tvrtki koja je upošljavala po njemačkim pravilima i zato će biti zanimljivo pratiti kako će se pravno ovaj slučaj razvijati', kaže Bogoeski koji djeluje u savjetovalištu u Berlinu.