Na svjetskim valutnim tržištima euro je prema dolaru ojačao i prošloga tjedna, već trećega zaredom, pa je njegov tečaj dosegnuo najviše razine u dvije i pol godine.
Cijena eura prema američkoj valuti porasla je prošloga tjedna 0,8 posto, na 1,1750 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 1,1777 dolara, najvišu razinu od siječnja 2015.
Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo 0,4 posto, na 110,65 jena.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna pao 0,2 posto, na otprilike 93,70 bodova. U jednom trenutku skliznuo je na samo 93,26 bodova, najnižu razinu od lipnja 2016. godine.
Uspon eura prema dolaru četvrti tjedan od posljednjih pet zahvaljuje se uvjerenju ulagača da američki Fed neće žuriti sa zatezanjem monetarne politike, dok bi Europska središnja banka uskoro mogla najaviti smanjenje poticajnih monetarnih mjera, piše Hina.
U fokusu tržišta bilo je prošloga tjedna priopćenje sa sjednice Feda, u kojemu su američke monetarne vlasti nešto otvorenije nego ranije istaknule slabu inflaciju. Premda je Fed poručio da planira nastaviti postupno povećanje kamata, ulagači baš nisu uvjereni u to.
Trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da su izgledi za povećanje kamata Feda u prosincu znatno manji od 50 posto, dok su još nedavno bili znatno viši.
Stoga je nastavljeno slabljenje dolara prema košarici ostalih najvažnijih svjetskih valuta, a najviše prema euru.
Dolar je u protekla četiri tjedna prema euru oslabio približno tri posto, a od početka godine oko 11,5 posto, što je potaknulo zabrinutost oko toga do koje će razine Europska središnja banka (ECB) biti spremna dopustiti jačanje eura bez poduzimanja ikakvih intervencija.
"Sedmomjesečni uspon eura, koji je rezultirao njegovim premašivanjem gornje granice raspona od 1,0341 do 1,1714 dolara, unutar kojeg se kreće u posljednje tri godine, doveo je u pitanje naša očekivanja da će se kretanje tečajeva toga valutnog para zadržati u tim okvirima do kraja godine", navodi se u novim procjenama banke Barclays.
Dolaru nisu pomogli ni podaci o ubrzanju rasta američkog gospodarstva. U petak je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 2,6 posto, brže u odnosu na 1,2 posto u prvom kvartalu. No, to je u skladu s očekivanjima analitičara, pa nije potaknulo tečaj dolara.
"To nije puno utjecalo na debatu o izgledima u vezi monetarne politike Feda. Stoga smo ostavljeni u okruženju u kojemu je raspoloženje jasno okrenuto protiv dolara, a u korist eura", kaže Omer Esiner, analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.
U fokusu ulagača prošloga je tjedna bila i švicarska valuta jer je franak prema dolaru oslabio više od dva posto. Njegovi su gubici bili još izrazitiji prema euru, jer su ulagači postali optimističniji u pogledu imovine iskazane u eurima nakon nedavnih optimističnih komentara iz središnje monetarne vlasti u eurozoni, piše Hina.
"Tradicionalno bliska korelacija između eura i franka se mijenja jer su sve snažnija očekivanja da će ECB početi lagano privoditi kraju svoju popustljivu monetarnu politiku", kazao je Masashi Murata, valutni analitičar u Brown Brothers Harrimanu.
Analitičari u banci Morgan Stanley očekuju daljnje slabljenje franka jer smatraju da je on i dalje "najviše precijenjena valuta u skupini 10 najvećih svjetskih gospodarstava G10".
Cijena eura prema američkoj valuti porasla je prošloga tjedna 0,8 posto, na 1,1750 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 1,1777 dolara, najvišu razinu od siječnja 2015.
Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo 0,4 posto, na 110,65 jena.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna pao 0,2 posto, na otprilike 93,70 bodova. U jednom trenutku skliznuo je na samo 93,26 bodova, najnižu razinu od lipnja 2016. godine.
Uspon eura prema dolaru četvrti tjedan od posljednjih pet zahvaljuje se uvjerenju ulagača da američki Fed neće žuriti sa zatezanjem monetarne politike, dok bi Europska središnja banka uskoro mogla najaviti smanjenje poticajnih monetarnih mjera, piše Hina.
U fokusu tržišta bilo je prošloga tjedna priopćenje sa sjednice Feda, u kojemu su američke monetarne vlasti nešto otvorenije nego ranije istaknule slabu inflaciju. Premda je Fed poručio da planira nastaviti postupno povećanje kamata, ulagači baš nisu uvjereni u to.
Trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da su izgledi za povećanje kamata Feda u prosincu znatno manji od 50 posto, dok su još nedavno bili znatno viši.
Stoga je nastavljeno slabljenje dolara prema košarici ostalih najvažnijih svjetskih valuta, a najviše prema euru.
Dolar je u protekla četiri tjedna prema euru oslabio približno tri posto, a od početka godine oko 11,5 posto, što je potaknulo zabrinutost oko toga do koje će razine Europska središnja banka (ECB) biti spremna dopustiti jačanje eura bez poduzimanja ikakvih intervencija.
"Sedmomjesečni uspon eura, koji je rezultirao njegovim premašivanjem gornje granice raspona od 1,0341 do 1,1714 dolara, unutar kojeg se kreće u posljednje tri godine, doveo je u pitanje naša očekivanja da će se kretanje tečajeva toga valutnog para zadržati u tim okvirima do kraja godine", navodi se u novim procjenama banke Barclays.
Dolaru nisu pomogli ni podaci o ubrzanju rasta američkog gospodarstva. U petak je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 2,6 posto, brže u odnosu na 1,2 posto u prvom kvartalu. No, to je u skladu s očekivanjima analitičara, pa nije potaknulo tečaj dolara.
"To nije puno utjecalo na debatu o izgledima u vezi monetarne politike Feda. Stoga smo ostavljeni u okruženju u kojemu je raspoloženje jasno okrenuto protiv dolara, a u korist eura", kaže Omer Esiner, analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.
U fokusu ulagača prošloga je tjedna bila i švicarska valuta jer je franak prema dolaru oslabio više od dva posto. Njegovi su gubici bili još izrazitiji prema euru, jer su ulagači postali optimističniji u pogledu imovine iskazane u eurima nakon nedavnih optimističnih komentara iz središnje monetarne vlasti u eurozoni, piše Hina.
"Tradicionalno bliska korelacija između eura i franka se mijenja jer su sve snažnija očekivanja da će ECB početi lagano privoditi kraju svoju popustljivu monetarnu politiku", kazao je Masashi Murata, valutni analitičar u Brown Brothers Harrimanu.
Analitičari u banci Morgan Stanley očekuju daljnje slabljenje franka jer smatraju da je on i dalje "najviše precijenjena valuta u skupini 10 najvećih svjetskih gospodarstava G10".
