Posljednja istraživanja pokazala su kako u Federaciji BiH oko 44 posto stanovništva, od 18 do 65 godina života, puši, od čega su 56 posto muškarci, a 31 posto žene.
Tijekom 2015. godine rađena je još jedna studija, kojom je prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, pomoćnice direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, utvrđen manji broj onih koji konzumiraju cigarete, piše Faktor.
– Istraživanje je rađeno u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravlja i Svjetskom bankom. S podacima ne mogu izlaziti u javnost dok ga oni ne publiciraju. Jedino pravo objašnjenje za pad broja ovisnika o pušenju je drastično poskupljenje cigareta koje se, u razdoju bod 2012. do 2015, očuvalo. Mi svake godine imamo dva do tri poskupljenja cigareta, za koje više ne možemo govoriti kako nemaju utjecaja na one koji razmišljaju o prestanku pušenja. Nije taočno kad neko kaže: „Onaj tko želi pušiti nije mu važno koliko će iz nositi kutija cigareta“, jer nije isto platiti kutiju marku i po ili četiri i pol – pojašnjava Ramić-Čatak.
Važno je naglasiti i smanjeni broj pušača kod djece školskog uzrasta od 13 do 15 posto, koji je evidentiran na razini cijele BiH. Tako je od nekadašnjih 14, broj stalnih pušača među školarcima, smanjen na 12,7 posto.
– To su djeca zadnjeg razreda osnovne i prvog razreda srednje škole. Ovaj uzrast je vrlo važan, jer dolaskom u srednju školu djeca se susreću s novom sredinom, vršnjacima, tad dobivaju veće džeparce i mogućnost da počnu eksperimentirati s cigaretama vrlo je velika. Upravo je ovo razdoblje kada društvo treba preventivno djelovati kako u drugom, trećemo i četvrtom razredu ne bismo imali stalnog pušača – naglašava Ramić-Čatak.
Osim povećanja cijena, u cilju preveniranja pušenja, treba raditi i na boljoj informiranosti građana.
– Jedno je biti dobro informiran, a drugo imati znanje. Ovo što mi radimo ocijenila bih kao osvježavanje informacija građanima. Međutim, nama treba sustavan pristup formiranja znanja kod ljudi, a to znači bombardirati ih svim mogućim znanjima kako bismo ih animirali da promijene stav o svom zdravlju. U ovome važnu ulogu igraju i zdravstveni radnici, čiji stavovi i ponašanje nisu baš dobar primjer građanima. Kako će meni netko kao liječniku vjerovati kad mu kažem – pušenje će vam samo naštetiti – ako ja sama pušim – istaknula je Ramić-Čatak.
Tijekom 2015. godine rađena je još jedna studija, kojom je prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, pomoćnice direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, utvrđen manji broj onih koji konzumiraju cigarete, piše Faktor.
– Istraživanje je rađeno u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravlja i Svjetskom bankom. S podacima ne mogu izlaziti u javnost dok ga oni ne publiciraju. Jedino pravo objašnjenje za pad broja ovisnika o pušenju je drastično poskupljenje cigareta koje se, u razdoju bod 2012. do 2015, očuvalo. Mi svake godine imamo dva do tri poskupljenja cigareta, za koje više ne možemo govoriti kako nemaju utjecaja na one koji razmišljaju o prestanku pušenja. Nije taočno kad neko kaže: „Onaj tko želi pušiti nije mu važno koliko će iz nositi kutija cigareta“, jer nije isto platiti kutiju marku i po ili četiri i pol – pojašnjava Ramić-Čatak.
Važno je naglasiti i smanjeni broj pušača kod djece školskog uzrasta od 13 do 15 posto, koji je evidentiran na razini cijele BiH. Tako je od nekadašnjih 14, broj stalnih pušača među školarcima, smanjen na 12,7 posto.
– To su djeca zadnjeg razreda osnovne i prvog razreda srednje škole. Ovaj uzrast je vrlo važan, jer dolaskom u srednju školu djeca se susreću s novom sredinom, vršnjacima, tad dobivaju veće džeparce i mogućnost da počnu eksperimentirati s cigaretama vrlo je velika. Upravo je ovo razdoblje kada društvo treba preventivno djelovati kako u drugom, trećemo i četvrtom razredu ne bismo imali stalnog pušača – naglašava Ramić-Čatak.
Osim povećanja cijena, u cilju preveniranja pušenja, treba raditi i na boljoj informiranosti građana.
– Jedno je biti dobro informiran, a drugo imati znanje. Ovo što mi radimo ocijenila bih kao osvježavanje informacija građanima. Međutim, nama treba sustavan pristup formiranja znanja kod ljudi, a to znači bombardirati ih svim mogućim znanjima kako bismo ih animirali da promijene stav o svom zdravlju. U ovome važnu ulogu igraju i zdravstveni radnici, čiji stavovi i ponašanje nisu baš dobar primjer građanima. Kako će meni netko kao liječniku vjerovati kad mu kažem – pušenje će vam samo naštetiti – ako ja sama pušim – istaknula je Ramić-Čatak.
