Stanislav Petrov, umirovljeni ruski vojni časnik koji je prije više od tri desetljeća spriječio globalni termonuklearni rat, preminuo je u 78. godini života, javlja Independent.

Petrov je kao pukovnik ruske vojske bio dežurni časnih zapovjednog centra OKO, sustava za rano uzbunjivanje u slučaju američkog nuklearnog napada na Rusiju.

Na datum 26. rujna 1983., računalni sustav u bunkeru podigao je uzbunu zbog lansiranja interkontinentalnih projektila - prema podacima sa satelita, SAD je lansirao pet raketa s nuklearnim bojevim glavama u smjeru Moskve.

Iako je prema vojnom protokolu trebao smjesta narediti odmazdu, Petrov je oklijevao. Imao je osjećaj da nešto nije u redu.

''Sve je bilo spremno, ali nisam htio ispaliti rakete. Bilo je jasno da to znači kraj svijeta koji smo poznavali. Odlučio sam čekati. Minute su prolazile, a računala su pokazivala da se američki projektili sve više približavaju SSSR-u'', kazao je Petrov za BBC 2013. godine.

''Nisam obavijestio svoje nadređene, oni bi mi sigurno naredili da ispalim rakete. U takvim situacijama ne možete racionalno analizirati, nemate puno vremena, nego se oslanjate na instinkt. A on mi je govorio da nešto nije u redu.
 

''Računalo je pokazivalo da prema nama leti pet raketa ispaljenih iz samo jedne baze, te da svi idu prema Moskvi. Opći napad sigurno se ne bi ograničio na samo pet raketa.

U bunkeru centra OKO operateri su s jezom gledali projektile kako se približavaju glavnom gradu. Do udara je ostalo samo minuta, pa trideset sekundi, deset, pet... A onda ništa. Nad Moskvom se nije dizala nikakva nuklearna ''gljiva''. Uzbuna je bila lažna.

Petrov je tek tada prijavio incident nadređenima, koji nisu odobravali njegovu odluku. Prekršio je protokol i naređenja, te je premješten na manje odgovornu poziciju, a ubrzo je i umirovljen, piše Jutarnji list.

Kada ga je supruga pitala što je učinio da je zaslužio taj tretman, iskreno joj je odgovorio: ''Ništa!''

Detalji tog incidenta ostali su vojna tajna koju nije otkrio nikome, pa tako ni vlastitoj obitelji, dok cijela priča nije izašla u javnost 1998. godine, 15 godina kasnije.

''Kada su me ljudi počeli govoriti da me na televiziji nazivaju herojem, bio sam iznenađen'', rekao je za Russia Today 2010.

''Nikad nisam mislio o sebi kao heroju'', doslovno sam samo radio svoj posao, kazao je.

Smrt Stanislava Petrova prošla je potpuno nezapaženo. Preminuo je u svom domu u svibnju ove godine, no za nju nije doznao niti jedan svjetski medij. Vijest o njegovoj smrti proširio je njemački politički aktivist Karl Schumacher, koji je prvi i podijelio priču o njegovom junaštvu zapadnim publikama. Schumacher je nazvao Petrova sredinom rujna kako bi mu čestitao rođendan, no javio mu se njegov sin koji ga je obavijestio da je Petrov preminuo.