Agrokor je tako zadužen da ugrožava i hrvatsku Vladu i neke banke. Ali, stručnjaci se nadaju da bi ta kriza mogla imati pozitivne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Slom najvećega hrvatskoga privatnog poduzeća Agrokora mogao bi u ponor sa sobom povući i Vladu u Zagrebu, više banaka, kao i kooperante", pišu najutjecajnije njemačke dnevne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung navodeći da je taj koncern prezadužen, prenosi DW.
Navodi se da su dugovi šest milijardi eura, što je gotovo cijeli Agrokorov promet u 2016. ili 15 posto ukupnog hrvatskog BDP-a. U članku se dalje navodi koja poduzeća sve pripadaju Agrokorovom koncernu u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da koncern zapošljava 60.000 ljudi. U članku se zatim analizira kako je došlo do prevelikog zaduživanja, citira stručnjaka Reiffeisen Researcha Guntera Deubera koji navodi "čudne poslovne poteze i moguću korupciju", ali i još neke stvari. "Agrokor je usljed duge i teške recesije u Hrvatskoj dospio u krizu. Tek 2019. ili 2020. će (hrvatski) DBP doseći razinu iz 2007. Kod privatne potrošnje - a ona je presudna za trgovinu na malo - to će se vjerojatno dogoditi tek 2020." Uz to Deuber navodi kao uzroke krize agresivnu ekspanziju koncerna financiranu kreditima te činjenicu da brojni zajmodavci nisu uopće imali pregled "netransparentne strukture" Agrokora.
Put u preveliko zaduženje je olakšan i time što su se "ruske banke kao glavni kreditor htjele po svaku cijenu širiti u jugoistočnoj Europi". (...)
"Fijasko iz Zagreba mogao bi imati i pozitivne posljedice. U Hrvatskoj se načelno premalo dogodilo kako bi se smanjilo (državno) zaduženje, kritizira Deuber: 'Pod tim aspektom slučaj Agrokor treba promatrati kao dio prirodnog procesa čišćenja.' Likvidacija bi srednjoročno i dugoročno mogla smanjiti vanjske dugove te ojačati moral plaćanja i tržišta." (...)
"Što se tiče utjecaja na male banke ova kriza bi mogla poslužiti kao 'katalizator za nužno potrebnu konsolidaciju'. Ona i slabu (hrvatsku) vladu dovodi pod pritisak. Ona ne može više bolju fiskalnu situaciju proteklih mjeseci tako zloupotrebljavati da troši više novca. O tomu Deuber kaže: 'Aktualna koalicija bi se mogla raspasti, što samo po sebi ne mora uopće biti loše za Hrvatsku'", konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Iste novine donose i komentar na istu temu u kojem zaključuju da bi fijasko Agrokora mogao donijeti i nešto dobro: "Netransparentna isprepletenost će biti uklonjena, odgovorni će biti kažnjeni, vjerovnici će postati oprezniji. Vrijeme je za 'poštene trgovce' u Hrvatskoj", poručuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Švicarske novine Neue Zürcher Zeitung donose osvrt čitatelja Ante Bušića s britanskoga Cambridgea na njihov članak od 9. listopada u kojem je njihov dopisnik Andreas Ernst pisao o odnosu Hrvatske sa susjedima i unutarnjim sukobima u Hrvatskoj. "Ta napetost se nepotpuno ilustrira time što se opisuje samo jednu stranu. Ideološki sukobi se sastoje od najmanje dva sudionika, a ispuštanje druge strane čitatelju stvara dojam da u Hrvatskoj postoje prije svega profašističke tendencije.
S tim u vezi važno je dodati da drugi tabor u ideološkim sukobima čine simpatizeri bivše socijalističke Jugoslavije. To je bio režim pod vodstvom komunističke partije koji je odgovoran za progone i likvidacije ljudi, koji su o njemu govorili kritično. Osuda takvih zločina u Hrvatskoj se dogodila vrlo oskudno, kako kroz pravosudna tijela tako i na moralnoj razini. Tako dugo dok ubijanje ljudi samo zato što drukčije misle ne bude osuđeno i dok ga se čak relativira, opisani ideološki sukobi će biti nastavljeni", piše čitatelj Neue Zürcher Zeitunga.
Slom najvećega hrvatskoga privatnog poduzeća Agrokora mogao bi u ponor sa sobom povući i Vladu u Zagrebu, više banaka, kao i kooperante", pišu najutjecajnije njemačke dnevne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung navodeći da je taj koncern prezadužen, prenosi DW.
Navodi se da su dugovi šest milijardi eura, što je gotovo cijeli Agrokorov promet u 2016. ili 15 posto ukupnog hrvatskog BDP-a. U članku se dalje navodi koja poduzeća sve pripadaju Agrokorovom koncernu u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da koncern zapošljava 60.000 ljudi. U članku se zatim analizira kako je došlo do prevelikog zaduživanja, citira stručnjaka Reiffeisen Researcha Guntera Deubera koji navodi "čudne poslovne poteze i moguću korupciju", ali i još neke stvari. "Agrokor je usljed duge i teške recesije u Hrvatskoj dospio u krizu. Tek 2019. ili 2020. će (hrvatski) DBP doseći razinu iz 2007. Kod privatne potrošnje - a ona je presudna za trgovinu na malo - to će se vjerojatno dogoditi tek 2020." Uz to Deuber navodi kao uzroke krize agresivnu ekspanziju koncerna financiranu kreditima te činjenicu da brojni zajmodavci nisu uopće imali pregled "netransparentne strukture" Agrokora.
Put u preveliko zaduženje je olakšan i time što su se "ruske banke kao glavni kreditor htjele po svaku cijenu širiti u jugoistočnoj Europi". (...)
"Fijasko iz Zagreba mogao bi imati i pozitivne posljedice. U Hrvatskoj se načelno premalo dogodilo kako bi se smanjilo (državno) zaduženje, kritizira Deuber: 'Pod tim aspektom slučaj Agrokor treba promatrati kao dio prirodnog procesa čišćenja.' Likvidacija bi srednjoročno i dugoročno mogla smanjiti vanjske dugove te ojačati moral plaćanja i tržišta." (...)
"Što se tiče utjecaja na male banke ova kriza bi mogla poslužiti kao 'katalizator za nužno potrebnu konsolidaciju'. Ona i slabu (hrvatsku) vladu dovodi pod pritisak. Ona ne može više bolju fiskalnu situaciju proteklih mjeseci tako zloupotrebljavati da troši više novca. O tomu Deuber kaže: 'Aktualna koalicija bi se mogla raspasti, što samo po sebi ne mora uopće biti loše za Hrvatsku'", konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Iste novine donose i komentar na istu temu u kojem zaključuju da bi fijasko Agrokora mogao donijeti i nešto dobro: "Netransparentna isprepletenost će biti uklonjena, odgovorni će biti kažnjeni, vjerovnici će postati oprezniji. Vrijeme je za 'poštene trgovce' u Hrvatskoj", poručuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Švicarske novine Neue Zürcher Zeitung donose osvrt čitatelja Ante Bušića s britanskoga Cambridgea na njihov članak od 9. listopada u kojem je njihov dopisnik Andreas Ernst pisao o odnosu Hrvatske sa susjedima i unutarnjim sukobima u Hrvatskoj. "Ta napetost se nepotpuno ilustrira time što se opisuje samo jednu stranu. Ideološki sukobi se sastoje od najmanje dva sudionika, a ispuštanje druge strane čitatelju stvara dojam da u Hrvatskoj postoje prije svega profašističke tendencije.
S tim u vezi važno je dodati da drugi tabor u ideološkim sukobima čine simpatizeri bivše socijalističke Jugoslavije. To je bio režim pod vodstvom komunističke partije koji je odgovoran za progone i likvidacije ljudi, koji su o njemu govorili kritično. Osuda takvih zločina u Hrvatskoj se dogodila vrlo oskudno, kako kroz pravosudna tijela tako i na moralnoj razini. Tako dugo dok ubijanje ljudi samo zato što drukčije misle ne bude osuđeno i dok ga se čak relativira, opisani ideološki sukobi će biti nastavljeni", piše čitatelj Neue Zürcher Zeitunga.
