Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo je sudu u Bosni i Hercegovini kaznene prijave protiv 16 hrvatskih generala, među kojima su i Ante Gotovina i Damir Krstičević, pišu Večernje novosti.
Navodi se kako su prijave podnesene zbog zločina počinjenih u rujnu i listopadu 1995. godine, a osumnjičeni generali bi, ako uđu na teritorij Bosne i Hercegovine, trebali biti uhićeni.
Večernje novosti pišu da se hrvatski vojni generali terete da su kao neposredni rukovodioci vojnih operacija "Maestral" i "Južni potez" u pet općina odgovorni za progon 120.000 ljudi i ubojstvo 1644 civila i vojnika.
Podsjetimo, Index je još 2011. godine došao do dijela popisa na ćirilici, na kojemu se nalazi lista optuženih generala HV-a. Na dokumentu, čija autentičnost nije potvrđena, stoji kako se radi o "izvodu iz krivičnih prijava optuženih za ratne zločine u BiH 1992 - 1995". Među optuženima su generali Ante Gotovina, Damir Krstičević, Mladen Kruljac, Željko Glasnović, ministar obrane Gojko Šušak i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Tadašnja glasnogovornica Tužiteljstva BiH Selma Hećimović demantirala je optužnice te naglasila kako niti jedan medij nije mogao dobiti potvrdu o optužnicama jer one nisu pripremljene, već je predmet, odnosno, operacije Hrvatske vojske i HVO-a, u istražnoj fazi.
Već je tada bilo poznato kako se radi o operaciji Južni potez i oslobađanju Mrkonjić Grada, u koji su početkom listopada 1995. godine ušle postrojbe 4. gardijske brigade pod zapovijedanjem generala Damira Krstičevića. Prilikom oslobađanja, na samom ulazu u grad ubijen je Krstičevićev zamjenik, general Andrija Matijaš Pauk, što je, sumnja se, potaknulo odmazdu nad Srbima.
"Savjest mi je čista"
Krstičević, tada savjetnik premijerke Jadranke Kosor, tada nam je dao komentar.
"Savjest mi je čista. Znam kakva sam osoba. Radio sam svoj posao, izvršio zapovijed", kratko nam je kazao general Krstičević.
Općina Mrkonjić Grad najavila je prije 5 godina da će tužiti RH zbog agresije. Načelnik Zoran Tegeltija ustvrdio je kako je tijekom okupacije do veljače 1996. godine ubijeno 480 Srba. Samo je na pravoslavnom groblju iz masovne grobnice ekshumirano tijelo 181 osobe.
Što se dogodilo u Mrkonjić Gradu?
Damir Krstičević je tijekom rata u BiH bio zapovjednik 4. gardijske brigade, koja je 1995. sudjelovala u akciji "Južni potez", a u kojoj su pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali zbog međudržavnog sporazuma Hrvatske i BiH, pod patronatom Sjedinjenih Američkih Država.
U akciji Južni potez 4. i 7. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića i Ivana Korade zauzele su 10. listopada 1995. Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. S izdvojenog mjesta u Šipovu akciju je koordinirao general Ante Gotovina. U krvavoj odmazdi nad Srbima ubijen je 181 čovjek, među njima i ratni zarobljenici, civili i starci.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva bili su optuženi pripadnici 7. gardijske brigade Tihomir Šavorić, Ivica Krklec i Alen Toplek. U svibnju 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu svu trojicu oslobodilo je optužbe. General Krstičević izjavio je da Mrkonjić Grad nije bio u zoni njegove odgovornosti i da njegovi vojnici nisu odgovorni za bilo kakve nečasne radnje.
Navodi se kako su prijave podnesene zbog zločina počinjenih u rujnu i listopadu 1995. godine, a osumnjičeni generali bi, ako uđu na teritorij Bosne i Hercegovine, trebali biti uhićeni.
Večernje novosti pišu da se hrvatski vojni generali terete da su kao neposredni rukovodioci vojnih operacija "Maestral" i "Južni potez" u pet općina odgovorni za progon 120.000 ljudi i ubojstvo 1644 civila i vojnika.
Podsjetimo, Index je još 2011. godine došao do dijela popisa na ćirilici, na kojemu se nalazi lista optuženih generala HV-a. Na dokumentu, čija autentičnost nije potvrđena, stoji kako se radi o "izvodu iz krivičnih prijava optuženih za ratne zločine u BiH 1992 - 1995". Među optuženima su generali Ante Gotovina, Damir Krstičević, Mladen Kruljac, Željko Glasnović, ministar obrane Gojko Šušak i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Tadašnja glasnogovornica Tužiteljstva BiH Selma Hećimović demantirala je optužnice te naglasila kako niti jedan medij nije mogao dobiti potvrdu o optužnicama jer one nisu pripremljene, već je predmet, odnosno, operacije Hrvatske vojske i HVO-a, u istražnoj fazi.
Već je tada bilo poznato kako se radi o operaciji Južni potez i oslobađanju Mrkonjić Grada, u koji su početkom listopada 1995. godine ušle postrojbe 4. gardijske brigade pod zapovijedanjem generala Damira Krstičevića. Prilikom oslobađanja, na samom ulazu u grad ubijen je Krstičevićev zamjenik, general Andrija Matijaš Pauk, što je, sumnja se, potaknulo odmazdu nad Srbima.
"Savjest mi je čista"
Krstičević, tada savjetnik premijerke Jadranke Kosor, tada nam je dao komentar.
"Savjest mi je čista. Znam kakva sam osoba. Radio sam svoj posao, izvršio zapovijed", kratko nam je kazao general Krstičević.
Općina Mrkonjić Grad najavila je prije 5 godina da će tužiti RH zbog agresije. Načelnik Zoran Tegeltija ustvrdio je kako je tijekom okupacije do veljače 1996. godine ubijeno 480 Srba. Samo je na pravoslavnom groblju iz masovne grobnice ekshumirano tijelo 181 osobe.
Što se dogodilo u Mrkonjić Gradu?
Damir Krstičević je tijekom rata u BiH bio zapovjednik 4. gardijske brigade, koja je 1995. sudjelovala u akciji "Južni potez", a u kojoj su pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali zbog međudržavnog sporazuma Hrvatske i BiH, pod patronatom Sjedinjenih Američkih Država.
U akciji Južni potez 4. i 7. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala Damira Krstičevića i Ivana Korade zauzele su 10. listopada 1995. Mrkonjić Grad, a u žestokim borbama poginuo je dozapovjednik 4. brigade Andrija Matijaš Pauk. S izdvojenog mjesta u Šipovu akciju je koordinirao general Ante Gotovina. U krvavoj odmazdi nad Srbima ubijen je 181 čovjek, među njima i ratni zarobljenici, civili i starci.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva bili su optuženi pripadnici 7. gardijske brigade Tihomir Šavorić, Ivica Krklec i Alen Toplek. U svibnju 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu svu trojicu oslobodilo je optužbe. General Krstičević izjavio je da Mrkonjić Grad nije bio u zoni njegove odgovornosti i da njegovi vojnici nisu odgovorni za bilo kakve nečasne radnje.
