Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,5 posto, na 57,10 dolara. I na američkom je tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 53,99 dolara.
Nakon što su prošle godine cijene 'crnog zlata' skočile više od 45 posto, što je bio njihov najveći skok od 2009., na početku ove godine dodatno su ojačale.
Podršku cijenama pružile su vijesti da su neke članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), u skladu s dogovorom iz studenoga prošle godine, počele smanjivati proizvodnju na početku 2017.
Prema dogovoru, OPEC bi trebao smanjiti proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, što je prvi takav sporazum od 2008., a inicijativi su se pridružile Rusija i neki drugi proizvođači koji nisu u tom kartelu i koji planiraju smanjiti proizvodnju za otprilike polovicu OPEC-ova reza.
Zahvaljujući tome, u ovoj bi se godini trebala smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje, što je dvije godine pritiskalo cijene nafte.
Prošloga su tjedna Saudijska Arabija, Kuvajt i Abu Dhabi obavijestili svoje klijente o smanjenju proizvodnje, a očekuje se da će i drugi proizvođači to učiniti u skladu s dogovorom OPEC-a.
"Svaka naznaka da bi neki od proizvođača mogao odstupiti od dogovora mogla bi pokvariti raspoloženje na tržištu i izazvati pad cijena nafte" pišu analitičari Capital Economicsa u bilješci klijentima.
I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u je nastavljen trend rasta broja bušotinskih postrojenja koji traje već osam mjeseci.
Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj tih postrojenja prošloga tjedna povećan za četiri, na njih 529, najviše od prosinca 2015. To pokazuje da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja.
Unatoč rastu proizvodnje u SAD-u, analitičari vjeruju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu i da je razdoblje pritiska na cijene prošlo.
Nakon što su prošle godine cijene 'crnog zlata' skočile više od 45 posto, što je bio njihov najveći skok od 2009., na početku ove godine dodatno su ojačale.
Podršku cijenama pružile su vijesti da su neke članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), u skladu s dogovorom iz studenoga prošle godine, počele smanjivati proizvodnju na početku 2017.
Prema dogovoru, OPEC bi trebao smanjiti proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, što je prvi takav sporazum od 2008., a inicijativi su se pridružile Rusija i neki drugi proizvođači koji nisu u tom kartelu i koji planiraju smanjiti proizvodnju za otprilike polovicu OPEC-ova reza.
Zahvaljujući tome, u ovoj bi se godini trebala smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje, što je dvije godine pritiskalo cijene nafte.
Prošloga su tjedna Saudijska Arabija, Kuvajt i Abu Dhabi obavijestili svoje klijente o smanjenju proizvodnje, a očekuje se da će i drugi proizvođači to učiniti u skladu s dogovorom OPEC-a.
"Svaka naznaka da bi neki od proizvođača mogao odstupiti od dogovora mogla bi pokvariti raspoloženje na tržištu i izazvati pad cijena nafte" pišu analitičari Capital Economicsa u bilješci klijentima.
I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u je nastavljen trend rasta broja bušotinskih postrojenja koji traje već osam mjeseci.
Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj tih postrojenja prošloga tjedna povećan za četiri, na njih 529, najviše od prosinca 2015. To pokazuje da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja.
Unatoč rastu proizvodnje u SAD-u, analitičari vjeruju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu i da je razdoblje pritiska na cijene prošlo.
