Od 6. do 17. studenog u njemačkom Bonnu bit će održana 23. Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda na kojoj će se raspravljati o sve češćim meteorološkim ekstremima i klimatskim promjenama, kao i njihovim posljedicama na planet i čovječanstvo.
Novi Zeland objavio je uoči konferencije da će klimatske promjene ubuduće prihvaćati kao razlog za dodjelu azila. Ovakva odluka, koju mnogi stručnjaci smatraju iznimno hrabrom, odnosila bi se prvenstveno na davanje azila ljudima iz susjednih zemalja - sićušnih otočnih država Pacifika kojima prijeti povišenje razine mora, a samim time nekima od njih i potpuno nestajanje. Bude li ova odluka dosljedno provedena, stručnjaci upozoravaju da će tu zemlju pogoditi dosad neviđen priljev tražitelja azila.
No, još veći problem prijeti Europi.
Deseci milijuna ljudi bit će prisiljeni napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena u sljedećih deset godina, stvarajući tako najveću migrantsku krizu u povijesti čovječanstva, pokazao je novi veliki izvještaj britanske Zaklade za zaštitu okoliša (EJF). Brojni američki stručnjaci, među kojima i Stephen A. Cheney, bivši general američkih marinaca koji se danas aktivno bavi problemima okoliša, u studiji su analizirali moguće posljedice klimatskih promjena te zaključili da pred Europom stoji golem izazov.
"Ako ste mislili da je sada loše, pričekajte još 10-ak godina"
Stephen Cheney upozorava da će broj izbjeglica iz Afrike, koji će spas potražiti preko Mediterana, u sljedećem desetljeću porasti i do 20 milijuna.
"Ako Europa misli da danas ima problem s izbjeglicama, pričekajte desetak godina", upozorio je. "Vidjet ćemo što će se dogoditi kada klimatske promjene otjeraju ljude iz Afrike - posebno iz subsaharskog područja - i ne govorimo ovdje o jednom ili dva milijuna nego o 10 ili 20 milijuna ljudi. Oni neće bježati na jug Afrike, nego će bježati preko Mediterana", dodao je.
Studija EJF-a poziva svjetske čelnike da postignu novi dogovor o zaštiti izbjeglica koje bježe pred klimatskim promjenama te da što žurnije u svoja zakonodavstva implementiraju ciljeve iz Pariškog sporazuma.
Prijetnja cijeloj civilizaciji
Sir David King, bivši znanstveni savjetnik britanske vlade, u studiji objašnjava: "Ono o čemu sada govorimo dugoročno predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj civilizaciji. Kratkoročno, sa sobom nosi brojne rizike i potrebna je hitna reakcija ljudi diljem svijeta, onakva kakva dosad nikad nije viđena", kazao je.
Prema izvještaju, klimatske promjene igrale su važnu ulogu u procesima koji su doveli do izbijanja rata u Siriji, kada su suše dovele do migracija više od milijun i pol ljudi u velike gradove do 2011. godine. Ti ljudi ni tada nisu imali dovoljno izvora hrane, vode, kao ni poslove.
"Klimatske promjene su nepredvidljiv sastojak koji, u kombinaciji s postojećim socijalnim, ekonomskim i političkim tenzijama, ima potencijal stvoriti nasilje i konflikte s katastrofalnim posljedicama", upozorava pak glavni direktor britanske Zaklade za zaštitu okoliša Steve Trent.
"U svjetlu brzih klimatskih promjena, i njihovog potencijala da dovedu do nasilnih i masovnih migracija - svjetski čelnici moraju odmah reagirati", dodao je.
Nisu ugroženi samo Afrika i Bliski Istok
Iako izvještaj ponajprije naglašava golem utjecaj klimatskih promjena na stanovnike Afrike i Bliskog Istoka, naglašava i kako drastične promjene vremena i ekstremne vremenske pojave (poput uragana koji su opustošili dijelove SAD-a ove godine) dokazuju da i bogate nacije nisu imune na posljedice klimatskih promjena.
"Iako klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju cijelom čovječanstvu, još uvijek nije prekasno za reakciju", naglašava Trent.
"Ako odmah poduzmemo ambiciozne korake u sprečavanju emisije stakleničkih plinova i prema izgradnji međunarodnog zakonodavnog okvira za zaštitu "klimatskih izbjeglica" moći ćemo zaštititi najsiromašnije i najugroženije stanovnike na svijetu i izgraditi sigurnu budućnost za naš planet. Klimatske promjene neće čekati. Ne možemo ni mi. Za klimatske izbjeglice, sutra je prekasno", zaključuje.
U 8 godina svoje domove napustilo 14 milijuna ljudi
Ranije ovog tjedna objavljeno je i izvješće Oxfama u kojem stoji kako je u siromašnim zemljama pet puta veći rizik da će ljudi morati napustiti svoje domove. Ta migracija već je počela - u posljednjih osam godina svoje je domove napustilo oko 14 milijuna ljudi. Nisu imali od čega živjeti.
Stručnjak za klimu organizacije Oxfam, Jan Kowalzig, upozorava da u siromašnim područjima kojima često haraju olujna nevremena ljudi nemaju novac za osnovne životne potrebe, kamoli za izgradnju čvrstih kuća. "Ljudi u tim zemljama zbog svog siromaštva često nisu u stanju reagirati na katastrofe niti učiniti nešto da se zaštite", kazao je.
Najugroženiji su pritom, kaže Kowalzig, stariji, žene, djeca i bolesni, koji će migracije najteže podnijeti. Mnogi ih neće preživjeti. Organizacija World Vision izračunala je da će u sljedećim desetljećima teškim posljedicama klimatskih promjena biti izloženo 175 milijuna djece. Uz poplave i suše, nedostatak hrane i lijekova, prijete i nove opasnosti epidemija.
Kako reagirati?
I dok stručnjaci već godinama upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena, malo toga je učinjeno da bi se one zaista usporile. Zaustaviti ih je sada, tvrde stručnjaci, nemoguće.
Prije dvije godine skupina G7 pokrenula je inicijativu pod nazivom InsuResilience, koja bi kroz sljedeće tri godine trebala osigurati živote pola milijarde ljudi u najugroženijim područjima. O čemu se zapravo radi? O svojevrsnoj polici osiguranja koja se sklapa protiv prirodnih nepogoda, a dosad je kroz donacije iz Europske unije i SAD-a takvom policom osigurano oko 100 milijuna ljudi. Novac koji je prikupljen trebao bi odmah, u slučaju velike katastrofe, biti isplaćen onima koji su katastrofom pogođeni.
Upravo će ova inicijativa, među ostalim, biti i tema velike konferencije koja sutra počinje u Bonnu.
2017. - najtoplija u povijesti mjerenja?
Godina 2016. je najtoplija godina zabilježena od kada se mjere temperature. NASA i Američki državni ured za oceane i atmosferu (NOAA) proglasili su 2016. najtoplijom zabilježenom godinom na globalnoj razini.
Podaci pokazuju da su temperature u 2016. u prosjeku bile više za 0.07 stupnjeva Celzijusa u odnosu na izmjerene u 2015. godini.
Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0.94 stupnjeva Celzijevih veće od prosjeka za 20. stoljeće od 13.9 stupnjeva Celzijevih. Prema NASA-inoj statistici 2016. je najtoplija godina od kada se od 1880. godine vodi evidencija o temperaturama.
A prema novim službenim podacima, 2017. godina mogla bi oboriti i taj rekord.
Novi Zeland objavio je uoči konferencije da će klimatske promjene ubuduće prihvaćati kao razlog za dodjelu azila. Ovakva odluka, koju mnogi stručnjaci smatraju iznimno hrabrom, odnosila bi se prvenstveno na davanje azila ljudima iz susjednih zemalja - sićušnih otočnih država Pacifika kojima prijeti povišenje razine mora, a samim time nekima od njih i potpuno nestajanje. Bude li ova odluka dosljedno provedena, stručnjaci upozoravaju da će tu zemlju pogoditi dosad neviđen priljev tražitelja azila.
No, još veći problem prijeti Europi.
Deseci milijuna ljudi bit će prisiljeni napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena u sljedećih deset godina, stvarajući tako najveću migrantsku krizu u povijesti čovječanstva, pokazao je novi veliki izvještaj britanske Zaklade za zaštitu okoliša (EJF). Brojni američki stručnjaci, među kojima i Stephen A. Cheney, bivši general američkih marinaca koji se danas aktivno bavi problemima okoliša, u studiji su analizirali moguće posljedice klimatskih promjena te zaključili da pred Europom stoji golem izazov.
"Ako ste mislili da je sada loše, pričekajte još 10-ak godina"
Stephen Cheney upozorava da će broj izbjeglica iz Afrike, koji će spas potražiti preko Mediterana, u sljedećem desetljeću porasti i do 20 milijuna.
"Ako Europa misli da danas ima problem s izbjeglicama, pričekajte desetak godina", upozorio je. "Vidjet ćemo što će se dogoditi kada klimatske promjene otjeraju ljude iz Afrike - posebno iz subsaharskog područja - i ne govorimo ovdje o jednom ili dva milijuna nego o 10 ili 20 milijuna ljudi. Oni neće bježati na jug Afrike, nego će bježati preko Mediterana", dodao je.
Studija EJF-a poziva svjetske čelnike da postignu novi dogovor o zaštiti izbjeglica koje bježe pred klimatskim promjenama te da što žurnije u svoja zakonodavstva implementiraju ciljeve iz Pariškog sporazuma.
Prijetnja cijeloj civilizaciji
Sir David King, bivši znanstveni savjetnik britanske vlade, u studiji objašnjava: "Ono o čemu sada govorimo dugoročno predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj civilizaciji. Kratkoročno, sa sobom nosi brojne rizike i potrebna je hitna reakcija ljudi diljem svijeta, onakva kakva dosad nikad nije viđena", kazao je.
Prema izvještaju, klimatske promjene igrale su važnu ulogu u procesima koji su doveli do izbijanja rata u Siriji, kada su suše dovele do migracija više od milijun i pol ljudi u velike gradove do 2011. godine. Ti ljudi ni tada nisu imali dovoljno izvora hrane, vode, kao ni poslove.
"Klimatske promjene su nepredvidljiv sastojak koji, u kombinaciji s postojećim socijalnim, ekonomskim i političkim tenzijama, ima potencijal stvoriti nasilje i konflikte s katastrofalnim posljedicama", upozorava pak glavni direktor britanske Zaklade za zaštitu okoliša Steve Trent.
"U svjetlu brzih klimatskih promjena, i njihovog potencijala da dovedu do nasilnih i masovnih migracija - svjetski čelnici moraju odmah reagirati", dodao je.
Nisu ugroženi samo Afrika i Bliski Istok
Iako izvještaj ponajprije naglašava golem utjecaj klimatskih promjena na stanovnike Afrike i Bliskog Istoka, naglašava i kako drastične promjene vremena i ekstremne vremenske pojave (poput uragana koji su opustošili dijelove SAD-a ove godine) dokazuju da i bogate nacije nisu imune na posljedice klimatskih promjena.
"Iako klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju cijelom čovječanstvu, još uvijek nije prekasno za reakciju", naglašava Trent.
"Ako odmah poduzmemo ambiciozne korake u sprečavanju emisije stakleničkih plinova i prema izgradnji međunarodnog zakonodavnog okvira za zaštitu "klimatskih izbjeglica" moći ćemo zaštititi najsiromašnije i najugroženije stanovnike na svijetu i izgraditi sigurnu budućnost za naš planet. Klimatske promjene neće čekati. Ne možemo ni mi. Za klimatske izbjeglice, sutra je prekasno", zaključuje.
U 8 godina svoje domove napustilo 14 milijuna ljudi
Ranije ovog tjedna objavljeno je i izvješće Oxfama u kojem stoji kako je u siromašnim zemljama pet puta veći rizik da će ljudi morati napustiti svoje domove. Ta migracija već je počela - u posljednjih osam godina svoje je domove napustilo oko 14 milijuna ljudi. Nisu imali od čega živjeti.
Stručnjak za klimu organizacije Oxfam, Jan Kowalzig, upozorava da u siromašnim područjima kojima često haraju olujna nevremena ljudi nemaju novac za osnovne životne potrebe, kamoli za izgradnju čvrstih kuća. "Ljudi u tim zemljama zbog svog siromaštva često nisu u stanju reagirati na katastrofe niti učiniti nešto da se zaštite", kazao je.
Najugroženiji su pritom, kaže Kowalzig, stariji, žene, djeca i bolesni, koji će migracije najteže podnijeti. Mnogi ih neće preživjeti. Organizacija World Vision izračunala je da će u sljedećim desetljećima teškim posljedicama klimatskih promjena biti izloženo 175 milijuna djece. Uz poplave i suše, nedostatak hrane i lijekova, prijete i nove opasnosti epidemija.
Kako reagirati?
I dok stručnjaci već godinama upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena, malo toga je učinjeno da bi se one zaista usporile. Zaustaviti ih je sada, tvrde stručnjaci, nemoguće.
Prije dvije godine skupina G7 pokrenula je inicijativu pod nazivom InsuResilience, koja bi kroz sljedeće tri godine trebala osigurati živote pola milijarde ljudi u najugroženijim područjima. O čemu se zapravo radi? O svojevrsnoj polici osiguranja koja se sklapa protiv prirodnih nepogoda, a dosad je kroz donacije iz Europske unije i SAD-a takvom policom osigurano oko 100 milijuna ljudi. Novac koji je prikupljen trebao bi odmah, u slučaju velike katastrofe, biti isplaćen onima koji su katastrofom pogođeni.
Upravo će ova inicijativa, među ostalim, biti i tema velike konferencije koja sutra počinje u Bonnu.
2017. - najtoplija u povijesti mjerenja?
Godina 2016. je najtoplija godina zabilježena od kada se mjere temperature. NASA i Američki državni ured za oceane i atmosferu (NOAA) proglasili su 2016. najtoplijom zabilježenom godinom na globalnoj razini.
Podaci pokazuju da su temperature u 2016. u prosjeku bile više za 0.07 stupnjeva Celzijusa u odnosu na izmjerene u 2015. godini.
Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0.94 stupnjeva Celzijevih veće od prosjeka za 20. stoljeće od 13.9 stupnjeva Celzijevih. Prema NASA-inoj statistici 2016. je najtoplija godina od kada se od 1880. godine vodi evidencija o temperaturama.
A prema novim službenim podacima, 2017. godina mogla bi oboriti i taj rekord.
