Ruševine sela u kojem je papa Grgur VII povijesno ponizio njemačkog cara Henrika IV 1077. godine otkrivene su u sjevernoj Italiji.
Arheolozi su pronašli ostatke najmanje 40 kuća i stepenice na kojima je Henrik IV, car Svetog Rimskog Carstva, vjerojatno klečao dok je danima čekao da ga Papa primi, pišu u petak talijanske novine La Repubblica.
''Prve faze istraživanja, koje će trajati godinama, već su dale iznenađujuće rezultate'', pišu novine o iskapanju, koje nadgledaju akademici sa sveučilišta iz Padove i Bologne. Canossa je dosad bila poznata po ostacima dvorca u kojem su se susreli Henrik IV i Grgur VII, a sada arheolozi nastoje otkriti ostatke razvijenog sela koje ga je okruživalo. Henrik IV je doputovao u Canossu, oko 35 kilometara južno od Parme, kako bi od Grgura VII zatražio oprost nakon što ga je ovaj izopćio.
Po onodobnim izvorima, njemački car je samo u vunenom ogrtaču i bosonog tri dana po snježnoj mećavi morao čekati ispred vrata dvorca prije no što mu se Papa smilovao, prenosi Hina. Povjesničari smatraju kako je taj susret udario temelje modernoj odvojenosti Crkve i države, a fraza ''odlazak u Canossu'' postala je sinonim za bezuvjetnu predaju neprijatelju.
U svom poznatom govoru iz 1872. godine njemački ''željezni kancelar'' Otto von Bismarck tako je rekao da ''neće ići u Canossu'', što je značilo da njegovo novo njemačko carstvo neće ponovno pokazati poniznost Svetoj Stolici.
Arheolozi su pronašli ostatke najmanje 40 kuća i stepenice na kojima je Henrik IV, car Svetog Rimskog Carstva, vjerojatno klečao dok je danima čekao da ga Papa primi, pišu u petak talijanske novine La Repubblica.
''Prve faze istraživanja, koje će trajati godinama, već su dale iznenađujuće rezultate'', pišu novine o iskapanju, koje nadgledaju akademici sa sveučilišta iz Padove i Bologne. Canossa je dosad bila poznata po ostacima dvorca u kojem su se susreli Henrik IV i Grgur VII, a sada arheolozi nastoje otkriti ostatke razvijenog sela koje ga je okruživalo. Henrik IV je doputovao u Canossu, oko 35 kilometara južno od Parme, kako bi od Grgura VII zatražio oprost nakon što ga je ovaj izopćio.
Po onodobnim izvorima, njemački car je samo u vunenom ogrtaču i bosonog tri dana po snježnoj mećavi morao čekati ispred vrata dvorca prije no što mu se Papa smilovao, prenosi Hina. Povjesničari smatraju kako je taj susret udario temelje modernoj odvojenosti Crkve i države, a fraza ''odlazak u Canossu'' postala je sinonim za bezuvjetnu predaju neprijatelju.
U svom poznatom govoru iz 1872. godine njemački ''željezni kancelar'' Otto von Bismarck tako je rekao da ''neće ići u Canossu'', što je značilo da njegovo novo njemačko carstvo neće ponovno pokazati poniznost Svetoj Stolici.
