Načelnik Glavnog stožera HVO-a, general Slobodan Praljak, u svom obraćanju pred haaškim sudom rekao je kako je Hrvati nisu imali izbori – mogli su se predati ili Armiji ili VRS-u.
Istaknuo je i kako su pripadnici HVO-a bili frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim i je napao dobio od Hrvata.
"Da bismo izbjegli sve ono o čemu je govorio dr. Prlić, što su Hrvati mogli? Mogli smo otići, predati se Armiji BiH i VRS-u, mogli smo pobjeći u Hrvatsku, ali to ne bi spriječilo količinu zločina'', rekao je Praljak, prenosi Dnevnik.ba.
Praljak je rekao i kako, kada se zapadne alijanse bore protiv vojnika ISIL-a onda su redom nužne kolateralne štete koje se događaju te da ako ne želite kolateralne žrve nemojte ni napadati – to je alternativa.
"Prošle 2016. godine, njemačko ministarstvo registriralo je 317 napada na izbjeglice, ta je država primila na desetine izbjeglica, međutim, predvidljivost broja je teži posao, a predvidljivost pojedinačkog slučaja kada gdje i tko jednostavno nije moguć, broj tih kaznenih djela i počinitelja koji su pronađeni je neznatan“, rekao je general Praljak kako je recimo, uragan Katrina u New Orleansu potaknuo na više 1.700 kaznenih djela, silovanje ubojstava i pljačkih, no da moćni atributi još moćnije Amerike to nisu spriječili, a da je pronalazak počinitelja neznatan.
Dodao je i kako su društvene znanosti utvrdile da promjena društvene strukture potiče veći broj pojedinaca na kriminalno ponašanje.
"U BiH, 1992., nekoliko dana nakon srpske agresije, slomila se i urušila cjelokupna struktura države – nastupilo je stanje singularnosti a tada je moguće djelovati na dva načina – pokušati i pokušavati rekonstruirati normalne oblike vlasti i život zajednice što je težak, spor i neizvjestan posao“, rekao je Praljak.
"Broj mrtvih, ranjenih, prognanih, izbjeglih, neuspjesi mirovnih konferencija, izdaja muslimanske politike, agresija Armije BiH na Hrvate i samo trajanje rata bitno obrezvrjeđuju napore i rušte postignuto“, izjavio je Praljak na zadnjem obraćanju haaškom sudu.
"Za Srbe tvrdim da sam djelovao tako, da i iz današnje perspektive, nakon 13 godine ne znam što bih promijenio, problem je što takvo djelovanje u tom kaosu ima maleni prostorni i vremenski doseg“, rekao je Praljak i dodao kako metodološka greška koja se naziva krivom pretpostavkom ili pogrešnom premisom, označava opću pojavu zapadne političke i društvene elite što je jasno i u ovom procesu.
Izjednačavanje pojma željeti i htjeti, s pojmom moći neshvatljiva je pogreška. Od kuda toliki ratovi, s takvim posljedicama, ako ih nitko neće i ne žele, zašto je onda moć tako slaba?'', upitao se general Praljak, prenosi Dnevnik.ba.
''Stupanj efikasnosti i ono što u NATO- savezu označa zapovijed, kontrolu i komunikaciju, moguće je primijeniti na HVO samo ako se izjednači sadržaj pojmova vojske zemalja zapada i HVO-a, no sadržaj tih pojmova previše se razlike u svim elementima, jer krive premise onemogućuju razumijevanje u potpunosti“, istaknuo je Praljak.
General Slobodan Praljak, kazao je također kako je agresija Armije BiH trajala na frontu dužem od 200 kilometara sa po tri i pol korpusa te da je trajnost njihovih napada na HVO- tijekom njegovog zapovijedanja doveo i vojnike i njega samog do ruba mentalne i fizičke iscrpljenosti.
''U takvim uvjetima zapovijedanje iz neke generalske sobe nije moguće, po 20 sati dnevno bio sam na terenu s vojnicima, bodrio ih i borio se s njima'', rekao je Praljak.
Na samom kraju, Praljak je napomenuo Sudsko vijeće kako je Armija BiH napadala HVO u Mostaru, a ne obratno.
''Ustrajem u tvrdnji da je zakonit i istinit, a ako na kraju zaključite da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti'', završio je svoje obraćanje Žalbenom vijeću Haaškog suda optuženi general HVO-a Slobodan Praljak.
Istaknuo je i kako su pripadnici HVO-a bili frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim i je napao dobio od Hrvata.
"Da bismo izbjegli sve ono o čemu je govorio dr. Prlić, što su Hrvati mogli? Mogli smo otići, predati se Armiji BiH i VRS-u, mogli smo pobjeći u Hrvatsku, ali to ne bi spriječilo količinu zločina'', rekao je Praljak, prenosi Dnevnik.ba.
Praljak je rekao i kako, kada se zapadne alijanse bore protiv vojnika ISIL-a onda su redom nužne kolateralne štete koje se događaju te da ako ne želite kolateralne žrve nemojte ni napadati – to je alternativa.
"Prošle 2016. godine, njemačko ministarstvo registriralo je 317 napada na izbjeglice, ta je država primila na desetine izbjeglica, međutim, predvidljivost broja je teži posao, a predvidljivost pojedinačkog slučaja kada gdje i tko jednostavno nije moguć, broj tih kaznenih djela i počinitelja koji su pronađeni je neznatan“, rekao je general Praljak kako je recimo, uragan Katrina u New Orleansu potaknuo na više 1.700 kaznenih djela, silovanje ubojstava i pljačkih, no da moćni atributi još moćnije Amerike to nisu spriječili, a da je pronalazak počinitelja neznatan.
Dodao je i kako su društvene znanosti utvrdile da promjena društvene strukture potiče veći broj pojedinaca na kriminalno ponašanje.
"U BiH, 1992., nekoliko dana nakon srpske agresije, slomila se i urušila cjelokupna struktura države – nastupilo je stanje singularnosti a tada je moguće djelovati na dva načina – pokušati i pokušavati rekonstruirati normalne oblike vlasti i život zajednice što je težak, spor i neizvjestan posao“, rekao je Praljak.
"Broj mrtvih, ranjenih, prognanih, izbjeglih, neuspjesi mirovnih konferencija, izdaja muslimanske politike, agresija Armije BiH na Hrvate i samo trajanje rata bitno obrezvrjeđuju napore i rušte postignuto“, izjavio je Praljak na zadnjem obraćanju haaškom sudu.
"Za Srbe tvrdim da sam djelovao tako, da i iz današnje perspektive, nakon 13 godine ne znam što bih promijenio, problem je što takvo djelovanje u tom kaosu ima maleni prostorni i vremenski doseg“, rekao je Praljak i dodao kako metodološka greška koja se naziva krivom pretpostavkom ili pogrešnom premisom, označava opću pojavu zapadne političke i društvene elite što je jasno i u ovom procesu.
Izjednačavanje pojma željeti i htjeti, s pojmom moći neshvatljiva je pogreška. Od kuda toliki ratovi, s takvim posljedicama, ako ih nitko neće i ne žele, zašto je onda moć tako slaba?'', upitao se general Praljak, prenosi Dnevnik.ba.
''Stupanj efikasnosti i ono što u NATO- savezu označa zapovijed, kontrolu i komunikaciju, moguće je primijeniti na HVO samo ako se izjednači sadržaj pojmova vojske zemalja zapada i HVO-a, no sadržaj tih pojmova previše se razlike u svim elementima, jer krive premise onemogućuju razumijevanje u potpunosti“, istaknuo je Praljak.
General Slobodan Praljak, kazao je također kako je agresija Armije BiH trajala na frontu dužem od 200 kilometara sa po tri i pol korpusa te da je trajnost njihovih napada na HVO- tijekom njegovog zapovijedanja doveo i vojnike i njega samog do ruba mentalne i fizičke iscrpljenosti.
''U takvim uvjetima zapovijedanje iz neke generalske sobe nije moguće, po 20 sati dnevno bio sam na terenu s vojnicima, bodrio ih i borio se s njima'', rekao je Praljak.
Na samom kraju, Praljak je napomenuo Sudsko vijeće kako je Armija BiH napadala HVO u Mostaru, a ne obratno.
''Ustrajem u tvrdnji da je zakonit i istinit, a ako na kraju zaključite da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti'', završio je svoje obraćanje Žalbenom vijeću Haaškog suda optuženi general HVO-a Slobodan Praljak.
