Rezultati MICS4 istraživanja iz 2011. godine potvrđuju kako je pušenje još uvijek najveći pojedinačni čimbenik rizika za zdravlje odraslog stanovništva u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH.
Duhanske proizvode češće konzumiraju muškarci nego žene, pri čemu 65,4% muškaraca i 48,1% žena dobi od 15 do 49 godina navodi kako su nekada tijekom života konzumirali neki od duhanskih proizvoda, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2014. godinu.
U odnosu na stalne pušače, navodi se u izvješću, bilježe se razlike u odnosu na spol i na mjesto stanovanja. Tako 33,4% žena u urbanim područjima i 24,9% žena u ruralnim sredinama stalno konzumira neki od duhanskih proizvoda, kao i 45% muškaraca u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama. Značajna je visoka ovisnost o nikotinu koja je izraženija kod muškaraca, pri čemu 68,4% muškarca i 39% žena dnevno puši više od 20 cigareta.
I rezultati studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini potvrđuju kako je pušenje vodeća bolest ovisnosti stanovništva u Federaciji BiH. Stalno pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. U odnosu na dnevno konzumiranje cigareta, ispitanici u FBiH navode kako dnevno popuše u prosjeku 16,9 cigareta, bez značajnih razlika između urbanih i ruralnih područja.
U odnosu na spolnu i dobnu strukturu, muškarci koji u prosjeku konzumiraju 18,2 cigarete dnevno navode veću dnevnu količinu konzumiranih cigareta u odnosu na žene koje prosječno dnevno konzumiraju 14,8 cigareta, dok se najveća dnevna količina konzumiranih cigareta bilježi u dobnoj skupini od 45 do 54 godine gdje je prosjek 17,8 cigareta, a najmanja u dobnoj skupini 65 i više godina gdje je prosjek dnevne konzumacije 12,8 cigareta.
Značajnu izloženost pasivnom pušenju potvrđuju rezultati istog istraživanja, prema kojem, više od polovine ispitanika u FBiH, odnosno 54,1% navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača u vlastitoj kući, manje od polovine ispitanika u FBiH, točnije 44,4%, navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu, a više od polovine ispitanika u FBiH, odnosno 52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu.
U odnosu na zdravlje školske djece i mladeži, prema rezultatima "Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece" (GYTS) provedenog tijekom 2008. evidentirano je 14,3% pušača, od toga 17,6% dječaka i 11,3% djevojčica, pri čemu više od trećine mladih ili 36,6% izjavljuje kako su počeli s pušenjem prije dobi od 10 godina. Također, bilježi se visoka izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima, koju potvrđuje 85% školske djece i mladeži, što ukazuje na potrebu promicanja važećega zakonodavstva koje regulira zaštitu zdravlja od posljedica pušenja, kao i druge međusektorske mjere zdravstvene promocije.
Duhanske proizvode češće konzumiraju muškarci nego žene, pri čemu 65,4% muškaraca i 48,1% žena dobi od 15 do 49 godina navodi kako su nekada tijekom života konzumirali neki od duhanskih proizvoda, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2014. godinu.
U odnosu na stalne pušače, navodi se u izvješću, bilježe se razlike u odnosu na spol i na mjesto stanovanja. Tako 33,4% žena u urbanim područjima i 24,9% žena u ruralnim sredinama stalno konzumira neki od duhanskih proizvoda, kao i 45% muškaraca u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama. Značajna je visoka ovisnost o nikotinu koja je izraženija kod muškaraca, pri čemu 68,4% muškarca i 39% žena dnevno puši više od 20 cigareta.
I rezultati studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini potvrđuju kako je pušenje vodeća bolest ovisnosti stanovništva u Federaciji BiH. Stalno pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. U odnosu na dnevno konzumiranje cigareta, ispitanici u FBiH navode kako dnevno popuše u prosjeku 16,9 cigareta, bez značajnih razlika između urbanih i ruralnih područja.
U odnosu na spolnu i dobnu strukturu, muškarci koji u prosjeku konzumiraju 18,2 cigarete dnevno navode veću dnevnu količinu konzumiranih cigareta u odnosu na žene koje prosječno dnevno konzumiraju 14,8 cigareta, dok se najveća dnevna količina konzumiranih cigareta bilježi u dobnoj skupini od 45 do 54 godine gdje je prosjek 17,8 cigareta, a najmanja u dobnoj skupini 65 i više godina gdje je prosjek dnevne konzumacije 12,8 cigareta.
Značajnu izloženost pasivnom pušenju potvrđuju rezultati istog istraživanja, prema kojem, više od polovine ispitanika u FBiH, odnosno 54,1% navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača u vlastitoj kući, manje od polovine ispitanika u FBiH, točnije 44,4%, navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu, a više od polovine ispitanika u FBiH, odnosno 52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu.
U odnosu na zdravlje školske djece i mladeži, prema rezultatima "Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece" (GYTS) provedenog tijekom 2008. evidentirano je 14,3% pušača, od toga 17,6% dječaka i 11,3% djevojčica, pri čemu više od trećine mladih ili 36,6% izjavljuje kako su počeli s pušenjem prije dobi od 10 godina. Također, bilježi se visoka izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima, koju potvrđuje 85% školske djece i mladeži, što ukazuje na potrebu promicanja važećega zakonodavstva koje regulira zaštitu zdravlja od posljedica pušenja, kao i druge međusektorske mjere zdravstvene promocije.
