Kako se steže obruč oko posljednjeg uporišta džihadista u Iraku, sirijska vojska optužila je koaliciju predvođenu SAD-om da planira borcima Islamske države omogućiti bijeg iz iračkog grada Mosula preko sirijske granice, poručujući da će se svim sredstvima suprotstaviti tom pokušaju, javljaju agencije.

"Svaki pokušaj prelaska granice predstavlja napad na suverenost Sirije (...) i biti će spriječen svim raspoloživim snagama", priopćila je sirijska vojska.

S tim u svezi oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov koji je kazao da će Moskva poduzeti vojne mjere ako borci IS-a prijeđu iz Mosula u Siriju.  Rekao je da Rusija prati ofenzivu iračkih snaga uz zračnu potporu SAD-a, dodajući da je grad opkoljen, ali ne u potpunosti i da ne zna zašto.

"Pratit ćemo i dalje situaciju i donijeti i političke i vojne odluke ako se u Siriji, gdje su prisutne i naše vojne jedinice na zahtjev legitimne vlade, pojave dodatni kontigenti Islamske države", rekao je Lavrov.

On je ocijenio da operacija iračkih i kurdskih snaga uz potporu šijitskih i sunitskih oružanih skupina neća biti laka, dodajući da će za regiju biti važno čije će snage zauzeti Mosul. U Iraku je prisutno i oko 5000 američkih vojnih savjetnika za koje Lavrov tvrdi da su vojnici i da "u svakom slučaju, 5000 'savjetnika' predstavlja veliku snagu".

U Iraku su nazočne i turske snage, a premijer Binali Yildrim je potvrdio da su se turski ratni zrakoplovi pridružili operaciji zauzimanja Mosula, dajući zračnu potporu iračkim snagama i kurdskim 'pešmergama'.

Turska inzistira na sudjelovanju u operaciji zauzimanja Mosula, iako je u verbalnom ratu s Bagdadom zbog turske nazočnosti na teritoriju sjevernog Iraka. Ankara pak izražava bojazan zbog angažmana šijitskih milicija ovoj ofenzivi i kurdskih militanata suprotstavljenih Ankari.

Zabrinutost humanitarnih agencija

I dok se očekuje rasplet ofenzive na Mosul, Međunarodna organizacija za migracije (IMO) upozorava da bi borci IS-a u pokušaju da se odupru padu svog posljednjeg uporišta u Iraku mogli desetke tisuća stanovnika grada upotrijebiti kao ljudski štit.

"Deseci tisuća ljudi mogli bi biti nasilno protjerani iz grada, a onda će biti uhvaćeni u zamku jer će se naći između dvije vatre i mogli bi poslužiti kao ljudski štit", upozorio je direktor IMO-a Thomas Weiss. On se pribojava da slučaj Mosul ima sve pretpostavke da postane "najveća i najsloženija humanitarna operacija u svijetu u 2017."

Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) također strahuje da bi IS mogao upotrijebiti kemijsko oružje, što bi dodatno ugrozilo najranjivije skupine: djecu, žene, starije i invalide. ICRC je pozvao sve strane, uključujući i IS, da na bojišnici iskažu humanost i poštede civile. Iračka vlada, koalicijske snage i kurdski borci dodatno su upozoreni na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, ali dijalog i IS-om o "temeljnim pravilima ratovanja" nije još uspostavljen.

UN očekuje masovni egzodus ljudi iz Mosula, njih preko milijun, od kojih bi 700.000 trebalo žurnu pomoć. Diljem Iraka raspoređeno je oko 900 djelatnika ICRC-a koji se mjesecima pripremaju za odgovor na tu krizu. U prvoj fazi, ICRC će moći osigurati hranu, vodu i smještaj za oko 270.000 ljudi koji bježe iz Mosula. U područjima oko tog grada ustrojeno je 13 medicinskih centara za pomoć ljudima u slučaju kemijskog napada.

Prema najnovijim informacijama, više od 100 obitelji dalo se u  bijeg iz južnih i istočnih predgrađa koja su najviše izložena ofenzivi prema središnjim dijelovima grada, navodeći da se borci Islamske države već koriste civilima kao ljudskim štitom pred napredovanjem iračkih i kurdskih snaga koje su osvojile okolna sela u dugo pripremanoj ofenzivi.

"Jasno je da se Daesh (što je arapski akronim za IS) počeo koristiti civilima kao ljudskim štitom i obitelji koje ostaju u zgradama bit će mete zračnih napada"; trekao je Abu Mahir koji živi blizu gradskog sveučilišta.

Borci skupine koju predvodi Abu Bakr al-Bagdadi najavljaju veliki otpor, a novinska agencija Amaq, povezana s IS-om, danas je pak objavila video poruku sunitskih džihadista u kojoj poručuju da će "poraziti Ameriku".

"A što se tebe, Ameriko, tiče, obećajemo (...) Amerika će biti poražena u Iraku i, dao Bog, još jednom otići ponižena, jadna i podvijena repa", kazao je u video poruci maskirani džihadistički borac.

Na odgovor se nije dugo čekalo. "Mosul će biti teška bitka. Bit će pobjeda i poraza", rekao je američki predsjendik Barack Obama koji je ranije u utorak najavio da će Islamska država biti poražena.

Što čeka Europu?

Iščekujući rasplet događaja, Europa se pribojava povratka dodatno radikaliziranih islamističkih boraca nakon pada Mosula. I dok se steže obruč oko tog grada na sjeveru Iraku, prijestolnice "kalifata" proglašenog prije dvije godine, stručnjaci upozoravaju Europu da se pripremi na povratak okorjelih, tvrdokornih i prekaljenih džihadističkih ratnika spremnih na nove napade.

"Zauzimanje Mosula, uporišta IS-a, moglo bi uroditi povratkom još nasilinijih islamističkih boraca", procjenjuje europski povjerenik za sigurnost Julian King, podsjećajući da se u zonama sukoba nalazi oko 2500 džihadista koji su državljani zapadnoeuropskih zemalja. Ne očekuje, međutim, masovni priljev boraca IS-a u Europu.

Raffaelo Pantucci, direktor Međunarodnih studija o sigurnosti, smatra da su borci koji su ostali bez "domovine" izuzetno opasni po Zapad.

"Obezglavljeni i bez ikakvog osjećaja revolucionarnog cilja, predstavljat će prijetnju i izazov za sigurnosne agencije diljem svijeta i dugi niz godina", napisao je Pantucci za Daily Telegraph.

Chriss Philips, stručnjak za protuterorizam u Ippsou vjeruje da IS, nakon gubitka kalifata, ulazi u novu fazu u kojoj će se okrenuti "gerilskom ratovanju i terorističkim akcijama". Smatra da osim Zapada, terorističkih napada neće biti pošteđena niti sjeverna Afrika i jugoistočna Azija, a prijetnja bi se mogla proširiti i na Rusiju.

Posebno zabrinutost zbog mogućeg povratka džihadista vlada u Francuskoj koja je bila pogođena nizom napada pristaša radikalnog islama. Samo u napadu 13. studenoga 2015. u francuskoj je prijestolnici u krvavom piru islamista ubijeno 130 Parižana te domaćih i stranih turista. U svim tim napadima, mete islamista su bili i Židovi, što dodatno otežava stanje u Republici koja broji najveći broj muslimana i Židova u Europi.

Prema pisanju britanskog Independenta, francuski Židovi zbog porasta antisemitizma i broja napada inspiriranih ideologijom IS-a napušta Francusku. Prošle godine je Francusku napustilo više od 8000 Židova, tražeći sigurnost u Izraelu. To je najveća stopa odlazaka u odnosu na bilo koju drugu europsku državu, ali u skladu s trendom kojemu svjedočimo posljednjih nekoliko godina u Francuskoj. Radi se, ističe Independent, o najmasovnijem odlasku Židova od osnutka Države Izrael 1948.

Zbog mogućeg povratka džihadista niti Njemačka ne spava mirno. Ta je zemlja primila oko 900.000 azilanata, većinom muslimana, a Nijemci su sve više podozrivi prema migrantima, posebice nakon napada koje su u srpnju u ime IS-a počinili izbjeglice.

Šef njemačke unutarnje obavještajne agencije BfV Hans-Georg Maassen upozorava, međutim, na još jedan problem: radikalizaciju tek pristiglih migranata. Po njegovim riječima, već je otkriveno 340 islamista koji su se pod krinkom humanitarnih radnika infiltrirali u redove migranata u azilantskim centrima i vjeruje da je njihov broj daleko veći.

Što god da nam budućnost sprema, europski povjerenik za sigurnost tvrdi da je sada "ključno" da europske zemlje učvrste sigurnost svojih granica.

"Danas se na granicama EU-a prelagano prolaze imigracijske kontrole korištenjem lažnih dokumenata", upozorio je King, dodajući da će puno toga ovisiti o kompetentnosti agencija za kontrolu granica EU-a.

Britanska parlamentarka Janice Atkinson smatra da je Europa postala "laka meta" te da bojazni od povratka džihadista nakon pada Mosula dolaze "prekasno". Zbog otvorenih granica, podsjeća Atkinson, s bojišnica u Iraku i Siriji već se vratilo oko 5000 islamističkih boraca.

Index.hr