Mnoge je iznenadila vijest kako je i njemački BDP u drugom kvartalu zabilježio minus od 0,2%. Glavni problem su poteškoće u izvozu jer investitore brine i razvoj krize u Ukrajini i stanje na Bliskom istoku.

Po prvi puta nakon početka 2013. je u drugom kvartalu ove godine njemački bruto-domaći proizvod opao u odnosu na kvartal prije toga za 0,2%. To je objavio Savezni ured za statistiku iz Wiesbadena prema novom računanju BDP-a i makar se očekivalo određeno smanjivanje gospodarskog učinka, to "hlađenje" je ispalo oštrije od prvotnih kalkulacija.

Naime, polet gospodarstva od - kako je isti ured korigirao, 0,7 a ne 0,8 % u prvom kvartalu 2014. ovdašnje gospodarstvo najviše može zahvaliti blagoj zimi i građevinskom sektoru koji je mogao početi s radovima prije nego što je to uobičajeno. Ali Njemačka nije usamljeni otok i pogotovo zbog njene izvozne orijentacije je uvelike osjetljiva na svjetske krize.

A njih ne nedostaje: mnogi gospodarstvenici veoma su zabrinuti zbog sukoba između Ukrajine i Rusije, a tu je i eskalacija sukoba na Bliskom istoku, od rata u Izraelu pa do vijesti koje stižu iz Iraka i Sirije. Konačno, s obzirom na to da je Rusija i važan izvoznik nafte, zbog svih ovih zbivanja bi se moglo očekivati da njena cijena raste. Ali baš zato jer je i svekoliko gospodarstvo još uvijek veoma oprezno nakon svih kriza proteklih godina, cijena nafte je iznenađujuće stabilna - a tradicionalni izvoznik Njemačka mora bilježiti minus BDP-a.

"Tek ogrebotina"?

Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je izvoz pao više nego uvoz u Njemačku, a i potrošnja je razmjerno stabilna. Zato i ovaj minus u drugom kvartalu svakako shvaćaju ozbiljno, ali ističu iznenađujuće velik rast za vrijeme blage zime prvog kvartala. Tako Holger Sandte iz financijskog koncerna Nordea ne misli niti da će treći kvartal biti osobito uspješan i kako treba korigirati i ukupan gospodarski rast za ovu godinu na najviše 1,5 % - ako i toliko.

Upozorava da će to značiti i manje novih radnih mjesta, ali ne misli da su time u opasnosti ciljevi koji su zacrtani u njemačkom proračunu - ako njemački potrošači i dalje marljivo troše novac.

I Jörg Krämer iz Commerzbank u ovom padu vidi tek "hitac upozorenja" i rezultat previše dobrog prvog kvartala. Ali on nipošto ne misli da Njemačkoj prijeti recesija i to već iz posve drugog razloga: temeljne kamatne stope koju je odredila Europska središnja banka. "Ta kamatna stopa je zapravo previše niska za Njemačku i to potiče rast. Ovo je samo ogrebotina. Mi jesmo doduše već prije toga smanjili prognozu ukupnog rasta za Njemačku u ovoj godini sa 2 na 1,7 %, ali već i na tom rastu nam zavidi većina zemalja zone eura."

business.hr