Prema podacima Obrtničke komore FBiH, u Federaciji BiH trenutačno je registrirano oko 51.000 obrta s više od 100.000 zaposlenih obrtnika, piše Večernji list BiH. U Obrtničkoj komori Federacije BiH tvrde da nastoje kreirati bolje okružje za obrtnike na način da im pokušaju osigurati kvalitetnije uvjete na tržištu, prije svega jeftinije gorivo pri kupnji, povlastice kod banaka pri dizanju kredita i plaćanju računa, pogodnosti kod osiguravajućih kuća, pri registraciji i slično.
Fiskalni i parafiskalni nameti
“Međutim, sve su to sitni i mali pomaci”, tvrdi Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH. Naime, brojni fiskalni i parafiskalni nameti bez milosti nagrizaju svaku privatnu inicijativu pokrenutu u ovoj zemlji. Zakonska regulativa koja omogućava lakše poslovanje, bolju produktivnost i profit, što će u perspektivi omogućiti nova zapošljavanja i bolji standard građana, i dalje je, manje-više, nepoznanica za službene glasnike na raznim razinama vlasti.“Taj zakon je apsolutno neprilagođen za obrtnike. On bi možda mogao biti dobar za obrtnike za 20 ili 30 godina, ali sada nije dobar. Mi smo našli čak 39 primjedbi na postojeći zakon, odnosno 39 članaka zakona koji ne odgovaraju obrtu i obrtnicima. Javnim raspravama smo pokušali utjecati na Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo da taj zakon prilagodi obrtnicima. Hoće li ga i Parlament FBiH prihvatiti, to je također pitanje”, rekao je Babić za klix.ba. Krucijalna stvar krije se u zakonskoj regulativi. Naime, Obrtnička komora Federacije BiH zajedno sa županijskim komorama pokrenula je pitanje izmjene Zakona o obrtima i srodnim djelatnostima iz 2010. godine. Prema tvrdnjama Babića, dvije stavke su najbitnije za promjenu u aktualnom zakonu. “Po trenutačnom zakonu, obrtnik nema pravo na uvoz i izvoz. To je jedan veliki problem svim obrtnicima, jer da bi obrtnik uvezao neki repromaterijal, mora ići preko posrednika, što znači i automatski skuplji repromaterijal. Pored toga, da bi neki gotov proizvod koji pravi izvezao, mora ići preko posrednika, pa mu je proizvod skuplji. Dakle, obrtnik nije ravnopravan u odnosu na d.o.o. jer nema pravo uvoza i izvoza i to će novim zakonom najvjerojatnije biti promijenjeno”, objašnjava Babić.
Padaju i najzastupljeniji
Zastupljenost obrta ovisi od mjesta do mjesta. Dok su u Sarajevu nazastupljeniji stari zanati zahvaljujući, prije svega, općini Stari Grad i Baščaršiji, u Tuzlanskoj županiji ima veliki broj registriranih poljoprivrednih obrta, kao i u USŽ-u, dok su u svim, standardno, rasprostranjeni obrti iz trgovine i ugostiteljstva. Trgovina i ugostiteljstvo su jedno vrijeme imali rast, no trenutačno padaju. U posljednje vrijeme evidentan je rast registracije poljoprivrednih obrta u kompletnoj Federaciji iz razloga što je Zakonom o poticajima regulirano da ukoliko želite poticaje više od 6000 KM, morate imati registriran poljoprivredni obrt ili d.o.o. Dakle, taj porast isključivo je posljedica ovog zakona.
Fiskalni i parafiskalni nameti
“Međutim, sve su to sitni i mali pomaci”, tvrdi Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH. Naime, brojni fiskalni i parafiskalni nameti bez milosti nagrizaju svaku privatnu inicijativu pokrenutu u ovoj zemlji. Zakonska regulativa koja omogućava lakše poslovanje, bolju produktivnost i profit, što će u perspektivi omogućiti nova zapošljavanja i bolji standard građana, i dalje je, manje-više, nepoznanica za službene glasnike na raznim razinama vlasti.“Taj zakon je apsolutno neprilagođen za obrtnike. On bi možda mogao biti dobar za obrtnike za 20 ili 30 godina, ali sada nije dobar. Mi smo našli čak 39 primjedbi na postojeći zakon, odnosno 39 članaka zakona koji ne odgovaraju obrtu i obrtnicima. Javnim raspravama smo pokušali utjecati na Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo da taj zakon prilagodi obrtnicima. Hoće li ga i Parlament FBiH prihvatiti, to je također pitanje”, rekao je Babić za klix.ba. Krucijalna stvar krije se u zakonskoj regulativi. Naime, Obrtnička komora Federacije BiH zajedno sa županijskim komorama pokrenula je pitanje izmjene Zakona o obrtima i srodnim djelatnostima iz 2010. godine. Prema tvrdnjama Babića, dvije stavke su najbitnije za promjenu u aktualnom zakonu. “Po trenutačnom zakonu, obrtnik nema pravo na uvoz i izvoz. To je jedan veliki problem svim obrtnicima, jer da bi obrtnik uvezao neki repromaterijal, mora ići preko posrednika, što znači i automatski skuplji repromaterijal. Pored toga, da bi neki gotov proizvod koji pravi izvezao, mora ići preko posrednika, pa mu je proizvod skuplji. Dakle, obrtnik nije ravnopravan u odnosu na d.o.o. jer nema pravo uvoza i izvoza i to će novim zakonom najvjerojatnije biti promijenjeno”, objašnjava Babić.
Padaju i najzastupljeniji
Zastupljenost obrta ovisi od mjesta do mjesta. Dok su u Sarajevu nazastupljeniji stari zanati zahvaljujući, prije svega, općini Stari Grad i Baščaršiji, u Tuzlanskoj županiji ima veliki broj registriranih poljoprivrednih obrta, kao i u USŽ-u, dok su u svim, standardno, rasprostranjeni obrti iz trgovine i ugostiteljstva. Trgovina i ugostiteljstvo su jedno vrijeme imali rast, no trenutačno padaju. U posljednje vrijeme evidentan je rast registracije poljoprivrednih obrta u kompletnoj Federaciji iz razloga što je Zakonom o poticajima regulirano da ukoliko želite poticaje više od 6000 KM, morate imati registriran poljoprivredni obrt ili d.o.o. Dakle, taj porast isključivo je posljedica ovog zakona.
