Broj oboljelih od bruceloze u Federaciji BiH u prvoj polovini ove godine gotovo je dvostruko veći nego lani. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prvih šest mjeseci zabilježeno je 118 slučajeva bruceloze kod ljudi, dok je u istom razdoblju prošle godine broj oboljelih iznosio 67.

Podsjećanja radi, u cijeloj prošloj godini su u Federaciji BiH od bruceloze oboljele 182 osobe, gotovo dvostruko više nego godinu ranije kad je bila 101 oboljela osoba, piše Večernji list BiH.

Podaci za ovu godinu

Gotovo polovina svih oboljelih u prvih šest mjeseci ove godine, točnije njih 46, zabilježena je u svibnju.

U tom mjesecu je samo u Unsko-sanskoj županiji od bruceloze oboljelo 20 osoba. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, najviše oboljelih u prvoj polovini ove godine zabilježeno je u Unsko-sanskoj županiji, i to 49, slijedi Srednjobosanska županija u kojoj su u šest mjeseci od bruceloze oboljele 33 osobe.

Treća županija u Federaciji po broju oboljelih ljudi je Zeničko-dobojska u kojoj je zabilježeno 19 slučajeva.

Znatno manji broj, točnije, devet oboljelih registrirano je u Tuzlanskoj županiji, dok ih je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo pet. Slijedi Zapadnohercegovačka u kojoj su zabilježena dva slučaja, i to oba u lipnju, dok je u Sarajevskoj županiji u svibnju zabilježen jedan slučaj. Dvije županije - Posavska i Hercegbosanska - u ovoj godini nisu prijavile ni jedan slučaj obolijevanja od te bolesti.

Ekspanzija bolesti

U lipnju, za koji su i objavljeni posljednji službeni podaci, najviše oboljelih bilo je u Srednjobosanskoj županiji - 12. U tom mjesecu evidentan je znatan pad oboljelih u USŽ-u s dvadeset, koliko je bilo u svibnju, na osam evidentiranih u lipnju. Po jedan oboljeli registriran je u Tuzlanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, dok su po dva slučaja bruceloze kod ljudi zabilježena u ZDŽ-u i ZHŽ-u.

Spomenimo kako su u ZHŽ-u to ujedno i prvi slučajevi bruceloze u ovoj godini. Do 1964. bruceloza se na našim prostorima sporadično bilježila. Nakon toga pa sve do poslije rata u BiH nije bilo prijavljenih slučajeva, 2000. godine počeli su obolijevati ljudi, a epidemijski se bolest javila 2007./2008. kada se bilježilo i nekoliko stotina slučajeva. Ljudi od te bolesti mogu oboljeti ako dođu u kontakt preko sluznice zaraženih životinja, konjunktiva i ozlijeđene kože, kao i hranjenjem termički neobrađenim mliječnim i mesnim proizvodima. U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika - blagi oblik po simptomima sličan gripi i malteška groznica s karakterističnom temperaturom koja je niska ujutro, a visoka navečer. Bolest se očituje izrazitom slabošću, bolovima u zglobovima, mišićima i kostima, znojenjem, glavoboljom, gubitkom teka te gubitkom težine. Kod kroničnih neliječenih osoba, uz otekline limfnih čvorova, javlja se i povećanje jetara.