Budući predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih naroda Miroslav Lajčak ocijenio je da se Europska unija udaljava od zapadnog Balkana, prostora koji je za nju prirodan, a da je sve više prisutna frustracija stanovništa zbog malo opipljive EU.
S druge strane, kaže da nijedna od opcija za regiju ne predstavlja realno ispunjenje želja za sigurnošću, stabilnošću i ekonomskim prosperitetom građana Zapadnog Balkana.
Lajčak, koji je ministar vanjskih poslova Slovačke, smatra da bi neostvarivanje europske perspektive generiralo nacionalizam, a u nastavku fragmentaciju nasilnim sredstvima.
Kako kaže, jedna od posljedica bila bi migracija iz regije, kao i otvorena vrata za migraciju s područja Bliskog i Srednjeg istoka i Afrike.
"Ne mislim da EU, ali i Europa u širem smislu može sebi priuštiti takav scenarij", rekao je Lajčak u intervjuu za Novi magazin.
Potrebno je, kaže Lajčak, pustiti zemlje zapadnog Balkana da se umjesto perspektive određene fiktivnim kalendarima inspiriraju započetim procesima, svojim vlastitim napretkom i njegovim primjerenim nagrađivanjem, prenosi Vecernji.ba.
"EU i njene institucije moraju opet pronaći zajednički jezik s ljudima, da bismo izbjegli val populizma i nacionalizma koji kao cunami pogađaju jednu državu EU za drugom. To je najveći problem koji moramo hitno riješiti", rekao je Lajčak govoreći o unutarnjim problemima EU.
Bivši visoki predstavnik EU za BIH smatra da se regija pored ekonomskih problema, siromaštva, nacionalizma i slabim institucijama suočava i s slabim stanjem u oblasti vladavine prava. Podsjeća da poglavlja 23 i 24 čine kamen temeljac u tom kontekstu, ali smatra i da procese u vezi s tim poglavljima ne treba umjetno ubrzavati.
Trebalo bi, kaže, da važi princip, da EU reagira pozitivno i to otvaranjem poglavlja, kad zemlja ispuni određene kriterije.
"Traženje izgovora zašto tako ne postupati na zemlje djeluje demotivirajuće", rekao je Lajčak.
On je primijetio da nedostaje strateška komunikacija EU i zapadnog Balkana u širem kontekstu i da je šokantno da drugi s mnogo manje ulaganja dobivaju izraziti odziv stanovništva, pa zatim i političkih elita.
Prema njegovoj ocjeni, ta pojava je posljedica nejedinstva EU, raznih djelomičnih pogleda na integraciju zapadnog Balkana u EU, često motiviranih kratkoročnih, unutarnjopolitičkim ciljevima, bez dugoročne vizije i prepoznavanja strateških interesa EU.
Ministar vanjskih poslova Slovačke ponovio je da je za tu državu problematičan način na koji je Kosovo došlo do proglašenja neovisnosti.
Kaže da je stav Slovačke prema kompleksnom kosovskom pitanju usmjeren na traženje uravnoteženog, produktivnog i dugoročno održivog rješenja u korist stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog prosperiteta u regiji i Europi.
Ključan je dijalog između Beograda i Prištine o normalizaciji međusobnih odnosa, rekao je Lajčak.
S druge strane, kaže da nijedna od opcija za regiju ne predstavlja realno ispunjenje želja za sigurnošću, stabilnošću i ekonomskim prosperitetom građana Zapadnog Balkana.
Lajčak, koji je ministar vanjskih poslova Slovačke, smatra da bi neostvarivanje europske perspektive generiralo nacionalizam, a u nastavku fragmentaciju nasilnim sredstvima.
Kako kaže, jedna od posljedica bila bi migracija iz regije, kao i otvorena vrata za migraciju s područja Bliskog i Srednjeg istoka i Afrike.
"Ne mislim da EU, ali i Europa u širem smislu može sebi priuštiti takav scenarij", rekao je Lajčak u intervjuu za Novi magazin.
Potrebno je, kaže Lajčak, pustiti zemlje zapadnog Balkana da se umjesto perspektive određene fiktivnim kalendarima inspiriraju započetim procesima, svojim vlastitim napretkom i njegovim primjerenim nagrađivanjem, prenosi Vecernji.ba.
"EU i njene institucije moraju opet pronaći zajednički jezik s ljudima, da bismo izbjegli val populizma i nacionalizma koji kao cunami pogađaju jednu državu EU za drugom. To je najveći problem koji moramo hitno riješiti", rekao je Lajčak govoreći o unutarnjim problemima EU.
Bivši visoki predstavnik EU za BIH smatra da se regija pored ekonomskih problema, siromaštva, nacionalizma i slabim institucijama suočava i s slabim stanjem u oblasti vladavine prava. Podsjeća da poglavlja 23 i 24 čine kamen temeljac u tom kontekstu, ali smatra i da procese u vezi s tim poglavljima ne treba umjetno ubrzavati.
Trebalo bi, kaže, da važi princip, da EU reagira pozitivno i to otvaranjem poglavlja, kad zemlja ispuni određene kriterije.
"Traženje izgovora zašto tako ne postupati na zemlje djeluje demotivirajuće", rekao je Lajčak.
On je primijetio da nedostaje strateška komunikacija EU i zapadnog Balkana u širem kontekstu i da je šokantno da drugi s mnogo manje ulaganja dobivaju izraziti odziv stanovništva, pa zatim i političkih elita.
Prema njegovoj ocjeni, ta pojava je posljedica nejedinstva EU, raznih djelomičnih pogleda na integraciju zapadnog Balkana u EU, često motiviranih kratkoročnih, unutarnjopolitičkim ciljevima, bez dugoročne vizije i prepoznavanja strateških interesa EU.
Ministar vanjskih poslova Slovačke ponovio je da je za tu državu problematičan način na koji je Kosovo došlo do proglašenja neovisnosti.
Kaže da je stav Slovačke prema kompleksnom kosovskom pitanju usmjeren na traženje uravnoteženog, produktivnog i dugoročno održivog rješenja u korist stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog prosperiteta u regiji i Europi.
Ključan je dijalog između Beograda i Prištine o normalizaciji međusobnih odnosa, rekao je Lajčak.
