Grubu povijesnu neistinu iznio je bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović pred cijelim državnim vrhom Hrvatske, turskim predsjednikom Erdoganom te drugim gostima koji su se okupili u zagrebačkom HNK povodom svečanosti obilježavanja 100 godina islama u Hrvatskoj.

Naime, Izetbegović je rekao kako tijekom posljednjeg rata u BiH "niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva". Naravno, riječ je o gruboj krivotvorini, osim ako Izetbegović pod "rušenjem" ne podrazumijeva samo doslovno sravnjivanje sa zemljom objekta i njegovo fizičko uklanjanje.

Izetbegović je rekao kako su temelje islamske zajednice u Hrvatskoj kakvu danas poznajemo položili Bošnjaci.

"Oni su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku donijeli svoje višestoljetno iskustvo suživota i tolerancije, osvjedočeno na brojnim povijesnim primjerima – od prisustva bosanskih franjevaca, koje traje gotovo osam stotina godina, do dolaska španjolskih Židova, koje nakon egzodusa nitko u Europi nije htio prihvatiti, a našli su svoje utočište u Bosni i Hercegovini. Pa i u vrijeme posljednje agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva", izjavio je Izetbegović.

Dnevnik.ba donosi neke primjere porušenih katoličkih vjerskih objekata iz područja u središnjoj Bosni gdje Bošnjaci jesu većina, a bili su i tijekom rata.



Inače, cijeli hrvatski državni vrh na svečanoj akademiji u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK)  čestitao je pripadnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj 100. obljetnicu pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj, istaknuvši pritom integriranost i važnost muslimana u sveukupnom životu hrvatske države.



Na svečanosti, uz predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, sudjelovali su brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.