Sve institucije u Hrvatskoj, kao i vlast te oporba jedinstveni su oko potpore Hrvatima u BiH, od konkretne financijske, do potpore njihovim zahtjevima. Posljednje tri godine, otkako je Daria Krstičević na čelu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske unaprijeđena je raspodjela financijske pomoći.
Krstičević za Večernji list kaže kako financirajući veće strateški važne projekata za Hrvate u BiH pomažu izgradnju škola, studentskih domova, bolnica, cesta – svega onoga što je nužno za osiguravanje osnovnih uvjeta za kvalitetan život ljudi. Time, kako kaže, dugoročno osiguravaju opstanak i ostanak Hrvata u BiH.
- Osim osiguravanja osnovnih preduvjeta za ostanak, pa i povratak raseljenih Hrvata na svoja ognjišta u BiH prioritet su nam i razvojni projekti koji omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta. Tako će, primjerice, dom za starije i nemoćne koji smo financirali u Banjoj Luci zaposliti 40-tak ljudi. Ili recimo, financirali smo i projekt Zdravstveno-rehabilitacijskog centra na Kupresu, koji će osim zdravstvene skrbi za potrebite omogućiti razvoj turizma u cijelom tom kraju te logično i nova radna mjesta, kazala je Krstičević.
Ona naglašava kako se iznos sredstava namijenjenih obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, zdravstvenim i ostalim programima i projektima koji su od interesa za Hrvate u BiH neće smanjivati unatoč otežanoj gospodarskoj situaciji u RH.
- To samo pokazuje značaj koji Vlada RH pridaje jačanju položaja hrvatskog naroda u BiH. Osim toga, od 2015. izdvajat će se dodatno i osam milijuna kuna za Sveučilište u Mostaru iz državnog proračuna RH. No to nisu jedina sredstva koja se izdvajaju za Hrvate u BiH – tu su još programi financiranja manjih, ali isto tako značajnih projekata za očuvanje i jačanje kulture i identiteta hrvatskog naroda u BiH. Kao i stipendiranje studenta koji dolaze iz BiH, istaknula je Krstičević.
Govoreći o studentskim stipendijama, ona navodi kako Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske od svog osnutka kontinuirano unapređuje sustav stipendiranja – od uspostavljanja mjerljivih kriterija do stalnog povećanja iznosa mjesečnih stipendija. Tako one ove godine,kako navodi, iznose 700 kuna mjesečno, što je značajan iznos koji će svakom studentu jako dobro doći i olakšati studij.
- Od ove godine prvi put stipendirat ćemo 200 studenata koji studiraju u BiH. Mnogo je razloga za ovaj značajan iskorak. Na ovaj način prije svega potičemo studente, mlade ljude, da ostanu u svojoj domovini – Bosni i Hercegovini. Pored toga, Republika Hrvatska je godinama poticala i financirala izgradnju sveučilišnih kapaciteta u BiH. Primjerice, Sveučilište u Mostaru, koje ima svoje ispostave u cijeloj BiH, kazala je Krstičević. Dodaje kako je napređenje stipendiranja u BiH logičan nastavak prethodnih aktivnosti i dodatni doprinos jačanju sveučilišnih i akademskih kapaciteta u BiH.
Dnevnik.ba
Krstičević za Večernji list kaže kako financirajući veće strateški važne projekata za Hrvate u BiH pomažu izgradnju škola, studentskih domova, bolnica, cesta – svega onoga što je nužno za osiguravanje osnovnih uvjeta za kvalitetan život ljudi. Time, kako kaže, dugoročno osiguravaju opstanak i ostanak Hrvata u BiH.
- Osim osiguravanja osnovnih preduvjeta za ostanak, pa i povratak raseljenih Hrvata na svoja ognjišta u BiH prioritet su nam i razvojni projekti koji omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta. Tako će, primjerice, dom za starije i nemoćne koji smo financirali u Banjoj Luci zaposliti 40-tak ljudi. Ili recimo, financirali smo i projekt Zdravstveno-rehabilitacijskog centra na Kupresu, koji će osim zdravstvene skrbi za potrebite omogućiti razvoj turizma u cijelom tom kraju te logično i nova radna mjesta, kazala je Krstičević.
Ona naglašava kako se iznos sredstava namijenjenih obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, zdravstvenim i ostalim programima i projektima koji su od interesa za Hrvate u BiH neće smanjivati unatoč otežanoj gospodarskoj situaciji u RH.
- To samo pokazuje značaj koji Vlada RH pridaje jačanju položaja hrvatskog naroda u BiH. Osim toga, od 2015. izdvajat će se dodatno i osam milijuna kuna za Sveučilište u Mostaru iz državnog proračuna RH. No to nisu jedina sredstva koja se izdvajaju za Hrvate u BiH – tu su još programi financiranja manjih, ali isto tako značajnih projekata za očuvanje i jačanje kulture i identiteta hrvatskog naroda u BiH. Kao i stipendiranje studenta koji dolaze iz BiH, istaknula je Krstičević.
Govoreći o studentskim stipendijama, ona navodi kako Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske od svog osnutka kontinuirano unapređuje sustav stipendiranja – od uspostavljanja mjerljivih kriterija do stalnog povećanja iznosa mjesečnih stipendija. Tako one ove godine,kako navodi, iznose 700 kuna mjesečno, što je značajan iznos koji će svakom studentu jako dobro doći i olakšati studij.
- Od ove godine prvi put stipendirat ćemo 200 studenata koji studiraju u BiH. Mnogo je razloga za ovaj značajan iskorak. Na ovaj način prije svega potičemo studente, mlade ljude, da ostanu u svojoj domovini – Bosni i Hercegovini. Pored toga, Republika Hrvatska je godinama poticala i financirala izgradnju sveučilišnih kapaciteta u BiH. Primjerice, Sveučilište u Mostaru, koje ima svoje ispostave u cijeloj BiH, kazala je Krstičević. Dodaje kako je napređenje stipendiranja u BiH logičan nastavak prethodnih aktivnosti i dodatni doprinos jačanju sveučilišnih i akademskih kapaciteta u BiH.
Dnevnik.ba
