Hrvatska je, kako se to službeno kaže, imala rezerve prema otvaranju još jednog poglavlja Srbije u pregovorima s Europskom unijom. Pojednostavljeno, “blokirano” je otvaranje 33. poglavlja, Financijska i proračunska pitanja, jer je ocijenjeno da Srbija nije postigla dovoljan napredak u području vladavine prava, suzbijanja korupcije i reforme pravosuđa, što je ključni uvjet nastavka pregovaračkog procesa. Ovoga puta Hrvatska nije solirala, već su istog mišljenja bile i Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemačka, potvrdio je Večernji List.
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova potvrdili su kako je Vijeće EU dalo suglasnost za otvaranje 6. poglavlja “Pravo trgovačkih društava i 30.”. Zbog izostanka vidljivijeg napretka u 23. i 24. poglavlju, koja se odnose na vladavinu prava i temeljna prava, što je razvidno iz posljednjeg izvješća Europske komisije, Vijeće nije postiglo konsenzus o otvaranju 33. poglavlja. No u MVEP-u nisu mogli komentirati pojedinačna stajališta država članica zbog povjerljivog karaktera rada Vijeća.
“Prema pregovaračkom okviru za Srbiju, koji predstavlja osnovu za donošenje odluka u pregovaračkom procesu, ukupni napredak u pristupnim pregovorima ovisi o napretku u ključnim poglavljima, 23. i 24., kao i 35. poglavlju u okviru kojeg se prati napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. EK državama članicama predstavlja polugodišnja izvješća o navedenim poglavljima na temelju kojih države članice procjenjuju napredak“, objasnili su.
Hrvatska je bila pod velikim pritiskom i oštrim kritikama država EU, posebno Njemačke, kad je 2016. jedina “blokirala” Srbiju kod otvaranja 23. poglavlja, da bi se situacija razriješila tako što je Hrvatska zahtjeve koji se tiču suradnje Beograda s Haaškim sudom, manjinskih prava i zakona o regionalnoj jurisdikciji za razne zločine ugradila u pregovarački okvir koji se kontrolira svakih pola godine. Ovoga puta, očito, riječ je bila o koordiniranoj akciji više država.
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova potvrdili su kako je Vijeće EU dalo suglasnost za otvaranje 6. poglavlja “Pravo trgovačkih društava i 30.”. Zbog izostanka vidljivijeg napretka u 23. i 24. poglavlju, koja se odnose na vladavinu prava i temeljna prava, što je razvidno iz posljednjeg izvješća Europske komisije, Vijeće nije postiglo konsenzus o otvaranju 33. poglavlja. No u MVEP-u nisu mogli komentirati pojedinačna stajališta država članica zbog povjerljivog karaktera rada Vijeća.
“Prema pregovaračkom okviru za Srbiju, koji predstavlja osnovu za donošenje odluka u pregovaračkom procesu, ukupni napredak u pristupnim pregovorima ovisi o napretku u ključnim poglavljima, 23. i 24., kao i 35. poglavlju u okviru kojeg se prati napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. EK državama članicama predstavlja polugodišnja izvješća o navedenim poglavljima na temelju kojih države članice procjenjuju napredak“, objasnili su.
Hrvatska je bila pod velikim pritiskom i oštrim kritikama država EU, posebno Njemačke, kad je 2016. jedina “blokirala” Srbiju kod otvaranja 23. poglavlja, da bi se situacija razriješila tako što je Hrvatska zahtjeve koji se tiču suradnje Beograda s Haaškim sudom, manjinskih prava i zakona o regionalnoj jurisdikciji za razne zločine ugradila u pregovarački okvir koji se kontrolira svakih pola godine. Ovoga puta, očito, riječ je bila o koordiniranoj akciji više država.
