Jednakopravnost Hrvata jamac je stabilnosti BiH i prosperiteta države, ali i jedina garancija opstanka hrvatskog naroda na ovom prostoru, zaključeno je na sinoćnjoj tribini u Kiseljaku "Hrvati Središnje Bosne i izmjene Izbornog zakona BiH". Konstatirano je kako su pred Hrvatima u Bosni i Hercegovini povijesne promjene, a sudionici tribine poručili su kako se neće umoriti ni odustati od traženja promjena Izbornog zakona BiH, priopćeno je iz Županijskog odbora (ŽO) HDZ-a BiH Županije Središnje Bosna (ŽSB).
Županijski odbor Mladeži HDZ-a BiH ukazao je i ovaj put na važnost promjena Izbornog zakona BiH, posebice prijedloga koji je HNS BiH već uputio u parlamentarnu proceduru. Obraćajući se nazočnima, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB Radoje Vidović govorio je o specifičnosti ŽSB-a i HNŽ-a, koje su po Washingtonskom sporazumu imale poseban status, a njihovi narodi potpunu ravnopravnost i mehanizme zaštite, te da je u tom kontekstu i Travnik trebao biti ustrojen kao Mostar.
''Međutim, nakon nametnutih odluka visokog predstavnika, naša županija gubi paritetni status Bošnjaka i Hrvata što je omogućilo dominaciju brojnijeg naroda'', ustvrdio je Vidović. Predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH postignuta je maksimalna moguća ravnopravnost Hrvata na svim područjima BiH, pa tako i u ŽSB.
Središnja Bosna nije oštećena, dapače, kada je riječ o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH, trebala bi dobiti jednog više, kazano je, među ostalim, na tribini. Istaknuto je i kako prijedlog HNS-a nije savršen, ali je najbliže tome da svim narodima i građanima osigura ravnopravnost, a Bosni i Hercegovini omogući konačno demokratsko funkcioniranja. Naglašeno je kako spomenuti prijedlog nije izraz volje samo hrvatskih predstavnika, već da su u njega ugrađene i primjedbe drugih stranaka koje, pak, sada, predvođene Strankom demokratske akcije, prijedlog ne prihvaćaju te, kako je rečeno, dovode do zaključka "da je krajnji cilj Bošnjaka daljnja dominacija nad najmalobrojnijim narodom jer su svjesni da vrijeme radi za njih".
"Te intencije moraju prestati i HDZ BiH s tim nikad se neće pomiriti jer ni jedna hrvatska ruka nije sudjelovala u izmjenama Izbornog zakona, pa ni Ustava koje su išle na štetu Hrvata. Kompromisa više nema jer nitko od stranih predstavnika nije našao ni jedan konkretan problem vezan za naš aktualni prijedlog izmjena. Mi smo konstitutivni narod i više bez nas rješenja nema, bez volje hrvatskog narod i njegovih legitimnih predstavnika", poručio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH – HNS-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović, pojasnivši daljnju proceduru HNS-ovog prijedloga koji je u državnom Domu naroda usvojen i trenutno čeka zasjedanje Zastupničkog doma. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara pojasnila je tzv. dionički model izbora izaslanika u Dom naroda FBIH koji predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, prema popisu stanovništva iz 2013.
"Izbori se mogu raspisati i provesti te implementirati do Zastupničkog doma. Federalni Dom naroda kao ni državni, a samim time ni izvršna vlast, prema trenutnom stanju ne mogu biti konstituirani", kazala je Bradara te dodala da trenutni zakon Bošnjacima omogućava da u oba federalna doma izaberu veliku većinu svojih predstavnika pa i one koji se Hrvatima izjasne po potrebi. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara smatra je kako je građanska država put u unitarnu državu u kojoj vlada volja većinskog naroda. Pojasnio je i model izbora članova Predsjedništva BiH prema kojem bi se iz Federacije BiH za potrebe ovog prijedloga formirala tri ad hoc izborna područja A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojem ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu, zaključio je predsjednik FBiH, navodi se u priopćenju.
Županijski odbor Mladeži HDZ-a BiH ukazao je i ovaj put na važnost promjena Izbornog zakona BiH, posebice prijedloga koji je HNS BiH već uputio u parlamentarnu proceduru. Obraćajući se nazočnima, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB Radoje Vidović govorio je o specifičnosti ŽSB-a i HNŽ-a, koje su po Washingtonskom sporazumu imale poseban status, a njihovi narodi potpunu ravnopravnost i mehanizme zaštite, te da je u tom kontekstu i Travnik trebao biti ustrojen kao Mostar.
''Međutim, nakon nametnutih odluka visokog predstavnika, naša županija gubi paritetni status Bošnjaka i Hrvata što je omogućilo dominaciju brojnijeg naroda'', ustvrdio je Vidović. Predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH postignuta je maksimalna moguća ravnopravnost Hrvata na svim područjima BiH, pa tako i u ŽSB.
Središnja Bosna nije oštećena, dapače, kada je riječ o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH, trebala bi dobiti jednog više, kazano je, među ostalim, na tribini. Istaknuto je i kako prijedlog HNS-a nije savršen, ali je najbliže tome da svim narodima i građanima osigura ravnopravnost, a Bosni i Hercegovini omogući konačno demokratsko funkcioniranja. Naglašeno je kako spomenuti prijedlog nije izraz volje samo hrvatskih predstavnika, već da su u njega ugrađene i primjedbe drugih stranaka koje, pak, sada, predvođene Strankom demokratske akcije, prijedlog ne prihvaćaju te, kako je rečeno, dovode do zaključka "da je krajnji cilj Bošnjaka daljnja dominacija nad najmalobrojnijim narodom jer su svjesni da vrijeme radi za njih".
"Te intencije moraju prestati i HDZ BiH s tim nikad se neće pomiriti jer ni jedna hrvatska ruka nije sudjelovala u izmjenama Izbornog zakona, pa ni Ustava koje su išle na štetu Hrvata. Kompromisa više nema jer nitko od stranih predstavnika nije našao ni jedan konkretan problem vezan za naš aktualni prijedlog izmjena. Mi smo konstitutivni narod i više bez nas rješenja nema, bez volje hrvatskog narod i njegovih legitimnih predstavnika", poručio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH – HNS-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović, pojasnivši daljnju proceduru HNS-ovog prijedloga koji je u državnom Domu naroda usvojen i trenutno čeka zasjedanje Zastupničkog doma. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara pojasnila je tzv. dionički model izbora izaslanika u Dom naroda FBIH koji predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, prema popisu stanovništva iz 2013.
"Izbori se mogu raspisati i provesti te implementirati do Zastupničkog doma. Federalni Dom naroda kao ni državni, a samim time ni izvršna vlast, prema trenutnom stanju ne mogu biti konstituirani", kazala je Bradara te dodala da trenutni zakon Bošnjacima omogućava da u oba federalna doma izaberu veliku većinu svojih predstavnika pa i one koji se Hrvatima izjasne po potrebi. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara smatra je kako je građanska država put u unitarnu državu u kojoj vlada volja većinskog naroda. Pojasnio je i model izbora članova Predsjedništva BiH prema kojem bi se iz Federacije BiH za potrebe ovog prijedloga formirala tri ad hoc izborna područja A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojem ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu, zaključio je predsjednik FBiH, navodi se u priopćenju.
