Tijekom ekstremnih vrućina pacijenti s kroničnim kardiovaskularnim oboljenjima, uz odgovarajuću medikamentoznu terapiju, moraju primjenjivati i adekvatan režim prehrane, upozorava doktor Inga Marković, nutricionist-dijetetičar u Bolnici "Sveti apostol Luka" Doboj.
Markovićeva ističe za Srnu da je zbog ekstremnih vrućina povećan broj pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja, a smanjen broj pacijenata oboljelih od dijabetesa.
Ona pojašnjava da tijekom ljeta i razdoblja visoke temperature dobro educiran pacijent može regulirati nivo šećera prehranom bogatom sezonskim namirnicama.
"Kod kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzija je uglavnom ta zbog koje se pacijenti hospitalizuju, jer misle da je medikamentozna terapija koju uzimaju dovoljna, a ne razmišljaju što su hranom unijeli u organizam", navodi Markovićeva.
Hrana je veoma važan faktor kada su velike vrućine, zato što makronutrijenti hrane mogu djelovati pozitivno, ali i negativno na organizam.
Ona pojašnjava da hrana bogata mastima zagrijava organizam i apsolutno se ne preporučuje u ovom razdoblju.
"Masna mesa, margarin, maslac, peciva, lisnato tijesto, te pite, koji su pretežno zastupljeni u ishrani, sadrže mnogo veću količinu natrija od one koju bi oboljela osoba od hipertenzije ili kardiovaskularnih bolesti mogla uzeti", upozorava Marković.
Preporuka za kardiovaskularna oboljenja jeste da se hrana ne dosoljava, da se u prehrani poveća unos povrća s precizno utvrđenom količinom unosa voća za točno određenu dob, spol i stanje uhranjenosti, a da se konzervirani proizvodi izbace, kao i gazirane vode.
Pacijenti trebaju težiti da vrijednosti tlaka kod mlađih lica budu u skladu sa normalnim omjerom - 120 sa 80 ili 130 sa 90 za osobe starije od 65 godina ili koje duže vrijeme imaju dijabetes.
Marković upozorava da oscilacija pritiska za pretilog pacijenta zna biti veoma opasna, pogotovo ako nije na terapiji.
Ona savjetuje da se iz prehrane izbace slatkiši i gazirani napici koji pored visoke koncentracije šećera sadrže i veliku koncentraciju kofeina, piše Srna.
Prema njenim riječima, konzumiranje voća treba svesti na dvije do tri voćne jedinice dnevno, s tim što bi trebalo u manjoj količini konzumirati šljive i grožđe koji su bogati šećerom kao i banana. Sezonsko voće je prihvatljivo, uz ograničenje da se unosi po jedna jedinica dnevno.
Kada je riječ o povrću apsolutno sve vrste treba količinski neograničeno zastupiti u sva tri glavna obroka.
"Pretili pacijenti ili oni koji već imaju neko kronično oboljenje trebaju jednu voćnu užinu zamijeniti s povrtnom da bi nadomjestili nedostatak minerala i vitamina", savjetuje Marković.
Takvim osobama preporučuju se takozvane hladne namirnice koje svojim metaboliziranjem u organizmu ne zagrijavaju organizam, već ga, naprotiv, hlade.
Marković napominje da se u ljetnom razdoblju i tijekom obilježavanja vjerskih blagdana, manifestacija ili boravka u prirodi povede računa o izboru namirnica i načinu njihove obrade.
Bljesak.info
Markovićeva ističe za Srnu da je zbog ekstremnih vrućina povećan broj pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih oboljenja, a smanjen broj pacijenata oboljelih od dijabetesa.
Ona pojašnjava da tijekom ljeta i razdoblja visoke temperature dobro educiran pacijent može regulirati nivo šećera prehranom bogatom sezonskim namirnicama.
"Kod kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzija je uglavnom ta zbog koje se pacijenti hospitalizuju, jer misle da je medikamentozna terapija koju uzimaju dovoljna, a ne razmišljaju što su hranom unijeli u organizam", navodi Markovićeva.
Hrana je veoma važan faktor kada su velike vrućine, zato što makronutrijenti hrane mogu djelovati pozitivno, ali i negativno na organizam.
Ona pojašnjava da hrana bogata mastima zagrijava organizam i apsolutno se ne preporučuje u ovom razdoblju.
"Masna mesa, margarin, maslac, peciva, lisnato tijesto, te pite, koji su pretežno zastupljeni u ishrani, sadrže mnogo veću količinu natrija od one koju bi oboljela osoba od hipertenzije ili kardiovaskularnih bolesti mogla uzeti", upozorava Marković.
Preporuka za kardiovaskularna oboljenja jeste da se hrana ne dosoljava, da se u prehrani poveća unos povrća s precizno utvrđenom količinom unosa voća za točno određenu dob, spol i stanje uhranjenosti, a da se konzervirani proizvodi izbace, kao i gazirane vode.
Pacijenti trebaju težiti da vrijednosti tlaka kod mlađih lica budu u skladu sa normalnim omjerom - 120 sa 80 ili 130 sa 90 za osobe starije od 65 godina ili koje duže vrijeme imaju dijabetes.
Marković upozorava da oscilacija pritiska za pretilog pacijenta zna biti veoma opasna, pogotovo ako nije na terapiji.
Ona savjetuje da se iz prehrane izbace slatkiši i gazirani napici koji pored visoke koncentracije šećera sadrže i veliku koncentraciju kofeina, piše Srna.
Prema njenim riječima, konzumiranje voća treba svesti na dvije do tri voćne jedinice dnevno, s tim što bi trebalo u manjoj količini konzumirati šljive i grožđe koji su bogati šećerom kao i banana. Sezonsko voće je prihvatljivo, uz ograničenje da se unosi po jedna jedinica dnevno.
Kada je riječ o povrću apsolutno sve vrste treba količinski neograničeno zastupiti u sva tri glavna obroka.
"Pretili pacijenti ili oni koji već imaju neko kronično oboljenje trebaju jednu voćnu užinu zamijeniti s povrtnom da bi nadomjestili nedostatak minerala i vitamina", savjetuje Marković.
Takvim osobama preporučuju se takozvane hladne namirnice koje svojim metaboliziranjem u organizmu ne zagrijavaju organizam, već ga, naprotiv, hlade.
Marković napominje da se u ljetnom razdoblju i tijekom obilježavanja vjerskih blagdana, manifestacija ili boravka u prirodi povede računa o izboru namirnica i načinu njihove obrade.
Bljesak.info
