Prrihod od obustavljenog i plaćenog poreza od igara na sreću ubuduće će biti usmjeravan u proračun općina odnosno gradova gdje se nalaze uplatna mjesta (poslovnice) u kojima je dobitak ostvaren, s iznimkom poreza naplaćenog od dobitaka ostvarenih u internetskim i SMS igrama, koji je prihod proračuna FBiH, piše Večernji list BiH.

Naime, na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je i Parlamentu FBiH upućen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Definiran je drugačiji način obračuna i plaćanja mjesečnih naknada za priređivanje igara klađenja zasnovanih na snimljenim i računalno generiranim događajima (tzv. RNG igre), tako da je, umjesto dosadašnje paušalne naknade od 300 KM mjesečno po uplatnom mjestu, propisana osnovica za obračun naknada koja predstavlja neto rezultat igre po načelu da je osnovica jednaka uplati umanjenoj za isplate igračima, pri čemu je predložena visina stope u iznosu 20 posto od osnovice. Za sve priređivače igara na sreću propisana su pravila i obveze u vezi s primjenom načela društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, a propisano je oporezivanje dobitaka ostvarenih u klasičnim (lutrijskim) igrama na sreću u visini 10 KM i više, uz primjenu progresivnih stopa od 10, 15, 20 i 30 posto, ovisno o visini dobitka. Iste progresivne stope primjenjuju se i za oporezivanje svih dobitaka u kladioničkim igrama na sreću, bez obzira na visinu dobitka.

Uređeno je i pitanje obustave i plaćanja poreza na dobitke ostvarene u nagradnim igrama, pri čemu je predviđeno da iznos neoporezive osnovice bude deseterostruko smanjen (s dosadašnjih 1000 KM na 100 KM). Povećana je stopa propisane mjesečne naknade koju su dužni plaćati priređivači igara na sreću u kasinima i automat-klubovima s dosadašnjih pet na 15 posto od osnovice koju predstavlja zbroj obračuna svih automata i stolova po načelu da je osnovica jednaka ukupnoj uplati umanjenoj za ukupnu isplatu. S tim u vezi bitno je napomenuti da je u tekstu nacrta zakona, razmatranom prije javne rasprave, za igre na sreću na automatima bila predložena stopa od 25 posto od osnovice.

Međutim, tijekom javne rasprave, predlagač Zakona je zauzeo stajalište da u određenoj mjeri mogu biti prihvaćeni prijedlozi priređivača igara kojima se zahtijevaju spomenute stope.