Razine mora su u rastu, a znanstvenici su ranije potvrdili kako je otapanje leda nezaustavljivo. Predviđa se da bi do 2050. godine na Arktiku mogli imati ljeta bez leda, a ako se otopi sav led, razine oceana mogle bi narasti za 60-ak metara. No, ovdje se može raditi o tisućama godina, dok realne projekcije navode kako bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti od 30 cm do najviše jednog metra, piše 24sata.hr
Što bi otapanje leda značilo za Europu i obalna područja na kojima žive milijuni ljudi pokazuje animirana infografika na dnu teksta.
Na jugoistoku Europe more bi se prelilo u Crno more i Kaspijsko jezero te bi potopilo Odessu i Istanbul, a Jadran bi se proširio prema sjeveru i izbrisao Veneciju, ali i hrvatski obalni gradovi sigurno ne bi bili pošteđeni.
- Ako se gleda realni scenarij do kraja stoljeća, poplavama su najviše izloženi zaleđe Zadra i delta Neretve - rekao je Mirko Prlić iz Zavoda za Geofiziku PMF-a. Dodao je pak da ova projekcija od 60 metara nije trenutno realan scenarij kad se govori o tako dugom razdoblju jer Zemlju bi jednako tako moglo zahvatiti i novo ledeno doba...
Na zapadnoj obali Italije, rast razine mora bi pogodio Rim, ali more bi progutalo Marseille, Barcelonu.
Baltik bi na sjeveru Europe potopio St. Peterburg te Helsinki, a kako je pola Nizozemske već ispod razine mora ova bi zemlja mogla ostati samo povijesni podatak, zajedno s Danskom. Stockholm, Kopenhagen i Amsterdam također su gradovi koji bi završili pod morem, a poplave bi zahvatile i najmnogoljudnije dijelove Velike Britanije poput Londona.
U svakom slučaju, nastavimo li ovim smjerom stotine milijuna ljudi koje žive na europskim obalama morat će u budućnosti migrirati u unutrašnjost kontinenta, a more će izbrisati neke od najstarijih gradova na kontinentu.
Što bi otapanje leda značilo za Europu i obalna područja na kojima žive milijuni ljudi pokazuje animirana infografika na dnu teksta.
Na jugoistoku Europe more bi se prelilo u Crno more i Kaspijsko jezero te bi potopilo Odessu i Istanbul, a Jadran bi se proširio prema sjeveru i izbrisao Veneciju, ali i hrvatski obalni gradovi sigurno ne bi bili pošteđeni.
- Ako se gleda realni scenarij do kraja stoljeća, poplavama su najviše izloženi zaleđe Zadra i delta Neretve - rekao je Mirko Prlić iz Zavoda za Geofiziku PMF-a. Dodao je pak da ova projekcija od 60 metara nije trenutno realan scenarij kad se govori o tako dugom razdoblju jer Zemlju bi jednako tako moglo zahvatiti i novo ledeno doba...
Na zapadnoj obali Italije, rast razine mora bi pogodio Rim, ali more bi progutalo Marseille, Barcelonu.
Baltik bi na sjeveru Europe potopio St. Peterburg te Helsinki, a kako je pola Nizozemske već ispod razine mora ova bi zemlja mogla ostati samo povijesni podatak, zajedno s Danskom. Stockholm, Kopenhagen i Amsterdam također su gradovi koji bi završili pod morem, a poplave bi zahvatile i najmnogoljudnije dijelove Velike Britanije poput Londona.
U svakom slučaju, nastavimo li ovim smjerom stotine milijuna ljudi koje žive na europskim obalama morat će u budućnosti migrirati u unutrašnjost kontinenta, a more će izbrisati neke od najstarijih gradova na kontinentu.
