Konzumiranje samo jedne male čaše bijelog vina dnevno može povećati opasnost od razvoja melanoma za 13 posto, pokazalo je istraživanje što su ga proveli znanstvenici s američkog Sveučilišta Brown.
Melanom je oblik malignog tumora, a svoj razarajući put po tijelu počinje u melanocitima, stanicama koje boje kožu, odnosno proizvode pigment melanin. Na koži čovjeka već ima jako puno pigmenta melanina, a to su madeži. Melanom je značajno manje zastupljen od ostalih vrsta raka kože, no smrtonosniji je.
Profesorica dermatologije i epidemiologije na Sveučilištu Brown u Providenceu, Aunyoung Cho i njezini kolege nedavno su u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention objavili rezultate istraživanja o povezanosti konzumiranja bijelog vina i melanoma, piše Hina.
Otprije je poznato da se pojava raka kože povezuje s pretjeranim izlaganjem ultraljubičastim zrakama, no rezultati američke studije iznenadili su i same znanstvenike.
"Iznenadili smo se kad smo ustanovili da je bijelo vino jedino piće koje se povezuje s povećanim rizikom od nastanka melanoma. Razlog je zasad još nepoznat. No istraživanja su pokazala da neke vrste bijelog vina imaju više razine acetaldehida od crnog vina, piva i likera. Iako i crno i bijelo vino sadrže sličnu količinu acetaldehida, polifenoli (antioksidansi) sadržani u crnome vinu, čini se, neutraliziraju opasnosti. Poznato je da acetaldehidi oštećuju DNK.
Tijekom istraživanja Cho i njezini kolege su analizirali podatke iz triju velikih studija u kojima je sudjelovalo ukupno 210,252 odraslih osoba. Od ispitanika se tražilo da ispune upitnik o svojoj prehrani te o količini i vrsti alkohola koju konzumiraju.
Računali su da standardno piće sadrži 12,8 grama alkohola, a sudionici istraživanja praćeni su tijekom 18 godina. Jedinica alkohola definira se kao 8 grama čistog alkohola.
Cho i tim su došli do još jednog neobičnog zaključka. Naime, melanomi koji su se razvili na dijelovima tijela manje izloženima ultraljubičastim zrakama češće su se povezivali s konzumiranjem bijelog vina.
Primjerice, odrasla osoba koja je dnevno u organizam unosila najmanje 20 grama alkohola bila je za 73 posto u većoj opasnosti od razvoja melanoma na torzu, a opasnost od pojave melanoma na glavi, ekstremitetima i na vratu iznosila je samo dva posto.
Umjereno konzumiranje alkohola dosad se povezivalo s opasnostima od razvoja nekih drugih bolesti, poput srčanih oboljenja.
"Rizike i dobre strane konzumiranja alkohola treba razmotriti individualno. Potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se u potpunosti razjasnila povezanost razvoja melanoma i konzumiranja bijelog vina, no melanom u svakom slučaju treba uvrstiti na popis karcinoma povezanih s konzumiranjem alkohola", rekla je Cho.
Melanom je oblik malignog tumora, a svoj razarajući put po tijelu počinje u melanocitima, stanicama koje boje kožu, odnosno proizvode pigment melanin. Na koži čovjeka već ima jako puno pigmenta melanina, a to su madeži. Melanom je značajno manje zastupljen od ostalih vrsta raka kože, no smrtonosniji je.
Profesorica dermatologije i epidemiologije na Sveučilištu Brown u Providenceu, Aunyoung Cho i njezini kolege nedavno su u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention objavili rezultate istraživanja o povezanosti konzumiranja bijelog vina i melanoma, piše Hina.
Otprije je poznato da se pojava raka kože povezuje s pretjeranim izlaganjem ultraljubičastim zrakama, no rezultati američke studije iznenadili su i same znanstvenike.
"Iznenadili smo se kad smo ustanovili da je bijelo vino jedino piće koje se povezuje s povećanim rizikom od nastanka melanoma. Razlog je zasad još nepoznat. No istraživanja su pokazala da neke vrste bijelog vina imaju više razine acetaldehida od crnog vina, piva i likera. Iako i crno i bijelo vino sadrže sličnu količinu acetaldehida, polifenoli (antioksidansi) sadržani u crnome vinu, čini se, neutraliziraju opasnosti. Poznato je da acetaldehidi oštećuju DNK.
Tijekom istraživanja Cho i njezini kolege su analizirali podatke iz triju velikih studija u kojima je sudjelovalo ukupno 210,252 odraslih osoba. Od ispitanika se tražilo da ispune upitnik o svojoj prehrani te o količini i vrsti alkohola koju konzumiraju.
Računali su da standardno piće sadrži 12,8 grama alkohola, a sudionici istraživanja praćeni su tijekom 18 godina. Jedinica alkohola definira se kao 8 grama čistog alkohola.
Cho i tim su došli do još jednog neobičnog zaključka. Naime, melanomi koji su se razvili na dijelovima tijela manje izloženima ultraljubičastim zrakama češće su se povezivali s konzumiranjem bijelog vina.
Primjerice, odrasla osoba koja je dnevno u organizam unosila najmanje 20 grama alkohola bila je za 73 posto u većoj opasnosti od razvoja melanoma na torzu, a opasnost od pojave melanoma na glavi, ekstremitetima i na vratu iznosila je samo dva posto.
Umjereno konzumiranje alkohola dosad se povezivalo s opasnostima od razvoja nekih drugih bolesti, poput srčanih oboljenja.
"Rizike i dobre strane konzumiranja alkohola treba razmotriti individualno. Potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se u potpunosti razjasnila povezanost razvoja melanoma i konzumiranja bijelog vina, no melanom u svakom slučaju treba uvrstiti na popis karcinoma povezanih s konzumiranjem alkohola", rekla je Cho.
