Zapovjednik američkih vojnih snaga u Europi Frederick Ben Hodges u intervjuu za britanski The Daily Telegraph upozorio je da NATO mora ostati jedinstven u svjetlu 'istinske prijetnje' koju predstavlja Rusija. 'To nije tek pretpostavka. Ruska prijetnja postoji', rekao je general pukovnik Hodges.
'Imate ruskog ambasadora koji prijeti Danskoj da će postati meta nuklearnog oružja ako se uključi u bilo koji program proturaketne obrane. A kada pogledate nesiguran način na koji ruski vojni avioni lete s isključenim transponderima blizu civilnih letjelica, to nije profesionalno ponašanje', kaže Hodges na marginama sastanka na kojemu su se razrađivali detalji o razmještanju američkog sustava Patriot u okolici poljskog glavnog grada Varšave.
Cilj ovog razmještanja je slanje jedne poruke. 'O tome je riječ, želimo dati do znanja saveznicima da smo uz njih', rekao je i podsjetio na nedavno rusko razmještanje balističkih projektila tipa Iskandar u kalinjingradskoj enklavi kao i slanje bombardera na Krim koji mogu nositi i nuklearne projektile.
'Ne mislim da je vojni sukob neizbježan, ali morate biti vojno spremni kako biste omogućili učinkovitu diplomaciju. Najbolji osigurač od sukoba je zajedništvo članica NATO-a', izjavio je.
Hodges je, inače, zapovijedanje europskim kontingentom američkih snaga preuzeo lani, baš u trenutku porasta napetosti u odnosima s Putinovom Rusijom. Istočnoeuropske države od NATO-a i Amerike traže jamstvo da ih, u slučaju ruske agresije, neće ostaviti na cjedilu.
Amerika vraća tenkove u Europu
I tako, samo godinu dana nakon što je s europskog kontinenta povukla svoj posljednji tenk, Amerika u Europu šalje stotine tenkova i drugih oklopnih vozila, a Hodges s vojskama više država pregovara o lokacijama na kojima bi mogli biti stacionirani.
Osvrnuo se i na trend smanjivanja vojnih proračuna. 'Mislim da se svaka država mora zapitati je li korisnik ili davatelj sigurnosnih usluga i pridonosi li NATO-u.'
S druge strane, Rusija je posljednjih godina počela značajno ulagati u modernizaciju svoje vojske. 'Mi ne želimo biti izjednačeni na bojišnici s bilo kim. Želimo biti jači na svim poljima. Ne mislim da smo zaostali za Rusijom, ali istina je da nas sustiže u određenim sposobnostima. Ne želimo da nas i sustigne', kaže Hodges i napominje da je prisutnost ruskih vojnika u borbama na istoku Ukrajine pokazala da je Moskva napravila veliki iskorak, posebice u elektroničkom ratovanju.
Ipak, koliko god da zloguke poruke o situaciji u Europi bile, američki general ne vjeruje da je svijet na pragu novog Hladnog rata. 'Tada smo imali drugačiju situaciju, imali smo divovske sile i velik broj nuklearnih bojevih glava. Jedino što je danas slično jest da Rusija i NATO imaju različite poglede na sigurnosno okruženje u Europi i kakvo bi ono trebalo biti. Ne mislim da je to isto kao u Hladnom ratu. Danas nije potrebno da u Europi imamo 300.000 vojnika. Nitko to više ne može priuštiti. Željeli bismo da se Rusija vrati u međunarodnu zajednicu i da počnemo surađivati na borbi protiv islamskog terorizma i iranskih nuklearnih ambicija. To je drugačije od Hladnog rata', kaže američki general.
Uvjeren je da do izravnog sukoba s moćnom Rusijom neće doći. 'Siguran sam da ruski tenkovi neće upasti u neku drugu državu. Moskva ne želi izravan sukob s NATO-om. Naš je savez najuspješniji u povijesti i ima golemu moć, a Rusija neće riskirati otvoreni napad na članicu NATO-a iz straha da bi time aktivirala članak Sjevernoatlantske povelje prema kojemu napad na jednu članicu predstavlja napad na sve članice pakta', pojašnjava Hodges.
Temperatura blago ispod 100 stupnjeva
On, stoga, opasnost vidi u 'drugim metodama' koje bi Rusija mogla upotrijebiti kako bi izvršila pritisak na članice NATO-a s kojima graniči. 'Rusija ne želi dopustiti da temperatura dođe do 100 stupnjeva, nastoji je držati na 90-95. Postoje informativni, ekonomski pritsci, nepoštivanje granica... Raznim se načinima može vršiti pritisak. Oni ne žele otvoreni napad, žele situaciju u kojoj neće postojati suglasnost među 28 članica NATO-a da je na djelu otvoreni napad', govori Hodges.
U tom kontekstu spominje rusko stanovništvo u baltičkim državama koje bi Moskva mogla pokušati iskoristiti kao sredstvo pritiska. Navodi i moguće ekonomske pritiske, s obzirom da je Rusija jedan od glavnih konzumenata istočnoeuropskih poljoprivrednih proizvoda.
No, Hodges inzistira da NATO ostaje jedinstven kada je riječ o mogućoj ruskoj agresiji. 'Ako je cilj predsjednika Putina razjediniti savez, onda je krenuo krivim putem. Na summitu u Walesu vidio sam jedinstvo kakvog prije nije bilo, a do toga se došlo zbog ilegalne ruske aneksije Krima i korištenja sile kako bi se promijenile granice suverene države, Ukrajine. Bio je to izravni odgovor na rusko ponašanje oko Krima.'
Ukazao je i na približavanje NATO-u tradicionalno neutralnih Švedske i Finske. 'Nitko se ne želi pridružiti Rusiji. Nema države koja bi htjela pod ruski zaštitni kišobran. Zašto toliko država želi u EU ili u NATO? Pitanje je svjetonazorsko. Oni žele sigurnost i prosperitet, a Rusija državama koje su bile dio Varšavskog pakta ili SSSR-a nastoji otežati put na Zapad, kao da joj je bogomdano pravo da ondje igra neku ulogu, da ima svoju sferu utjecaja', kaže Hodges.
'Čini mi se da na Zapadu prevladava stav da sama ideja sfera utjecaja nije primjenjiva u 21. stoljeću. Države danas imaju pravo same odlučiti što je za njih najbolje i kako će biti uređene', dodao je general.
Treći svjetski rat?
Osvrnuo se i na tvrdnju velikog njemačkog pisca Güntera Grassa, koju je iznio u posljednjem intervjuu prije smrti. Rekao je da strahuje da čovječanstvo 'mjesečari' u još jedan svjetski rat.
'Mislim da smo mjesečarili prije nekoliko godina kada smo pomislili da Rusija želi biti dijelom međunarodne zajednice. Bili su s nama u Bosni, čak smo stvorili i mehanizam na temelju kojega mogu surađivati s NATO-om. No, mislim da smo danas itekako budni', zaključio je general Hodges. (jutarnji.hr)
'Imate ruskog ambasadora koji prijeti Danskoj da će postati meta nuklearnog oružja ako se uključi u bilo koji program proturaketne obrane. A kada pogledate nesiguran način na koji ruski vojni avioni lete s isključenim transponderima blizu civilnih letjelica, to nije profesionalno ponašanje', kaže Hodges na marginama sastanka na kojemu su se razrađivali detalji o razmještanju američkog sustava Patriot u okolici poljskog glavnog grada Varšave.
Cilj ovog razmještanja je slanje jedne poruke. 'O tome je riječ, želimo dati do znanja saveznicima da smo uz njih', rekao je i podsjetio na nedavno rusko razmještanje balističkih projektila tipa Iskandar u kalinjingradskoj enklavi kao i slanje bombardera na Krim koji mogu nositi i nuklearne projektile.
'Ne mislim da je vojni sukob neizbježan, ali morate biti vojno spremni kako biste omogućili učinkovitu diplomaciju. Najbolji osigurač od sukoba je zajedništvo članica NATO-a', izjavio je.
Hodges je, inače, zapovijedanje europskim kontingentom američkih snaga preuzeo lani, baš u trenutku porasta napetosti u odnosima s Putinovom Rusijom. Istočnoeuropske države od NATO-a i Amerike traže jamstvo da ih, u slučaju ruske agresije, neće ostaviti na cjedilu.
Amerika vraća tenkove u Europu
I tako, samo godinu dana nakon što je s europskog kontinenta povukla svoj posljednji tenk, Amerika u Europu šalje stotine tenkova i drugih oklopnih vozila, a Hodges s vojskama više država pregovara o lokacijama na kojima bi mogli biti stacionirani.
Osvrnuo se i na trend smanjivanja vojnih proračuna. 'Mislim da se svaka država mora zapitati je li korisnik ili davatelj sigurnosnih usluga i pridonosi li NATO-u.'
S druge strane, Rusija je posljednjih godina počela značajno ulagati u modernizaciju svoje vojske. 'Mi ne želimo biti izjednačeni na bojišnici s bilo kim. Želimo biti jači na svim poljima. Ne mislim da smo zaostali za Rusijom, ali istina je da nas sustiže u određenim sposobnostima. Ne želimo da nas i sustigne', kaže Hodges i napominje da je prisutnost ruskih vojnika u borbama na istoku Ukrajine pokazala da je Moskva napravila veliki iskorak, posebice u elektroničkom ratovanju.
Ipak, koliko god da zloguke poruke o situaciji u Europi bile, američki general ne vjeruje da je svijet na pragu novog Hladnog rata. 'Tada smo imali drugačiju situaciju, imali smo divovske sile i velik broj nuklearnih bojevih glava. Jedino što je danas slično jest da Rusija i NATO imaju različite poglede na sigurnosno okruženje u Europi i kakvo bi ono trebalo biti. Ne mislim da je to isto kao u Hladnom ratu. Danas nije potrebno da u Europi imamo 300.000 vojnika. Nitko to više ne može priuštiti. Željeli bismo da se Rusija vrati u međunarodnu zajednicu i da počnemo surađivati na borbi protiv islamskog terorizma i iranskih nuklearnih ambicija. To je drugačije od Hladnog rata', kaže američki general.
Uvjeren je da do izravnog sukoba s moćnom Rusijom neće doći. 'Siguran sam da ruski tenkovi neće upasti u neku drugu državu. Moskva ne želi izravan sukob s NATO-om. Naš je savez najuspješniji u povijesti i ima golemu moć, a Rusija neće riskirati otvoreni napad na članicu NATO-a iz straha da bi time aktivirala članak Sjevernoatlantske povelje prema kojemu napad na jednu članicu predstavlja napad na sve članice pakta', pojašnjava Hodges.
Temperatura blago ispod 100 stupnjeva
On, stoga, opasnost vidi u 'drugim metodama' koje bi Rusija mogla upotrijebiti kako bi izvršila pritisak na članice NATO-a s kojima graniči. 'Rusija ne želi dopustiti da temperatura dođe do 100 stupnjeva, nastoji je držati na 90-95. Postoje informativni, ekonomski pritsci, nepoštivanje granica... Raznim se načinima može vršiti pritisak. Oni ne žele otvoreni napad, žele situaciju u kojoj neće postojati suglasnost među 28 članica NATO-a da je na djelu otvoreni napad', govori Hodges.
U tom kontekstu spominje rusko stanovništvo u baltičkim državama koje bi Moskva mogla pokušati iskoristiti kao sredstvo pritiska. Navodi i moguće ekonomske pritiske, s obzirom da je Rusija jedan od glavnih konzumenata istočnoeuropskih poljoprivrednih proizvoda.
No, Hodges inzistira da NATO ostaje jedinstven kada je riječ o mogućoj ruskoj agresiji. 'Ako je cilj predsjednika Putina razjediniti savez, onda je krenuo krivim putem. Na summitu u Walesu vidio sam jedinstvo kakvog prije nije bilo, a do toga se došlo zbog ilegalne ruske aneksije Krima i korištenja sile kako bi se promijenile granice suverene države, Ukrajine. Bio je to izravni odgovor na rusko ponašanje oko Krima.'
Ukazao je i na približavanje NATO-u tradicionalno neutralnih Švedske i Finske. 'Nitko se ne želi pridružiti Rusiji. Nema države koja bi htjela pod ruski zaštitni kišobran. Zašto toliko država želi u EU ili u NATO? Pitanje je svjetonazorsko. Oni žele sigurnost i prosperitet, a Rusija državama koje su bile dio Varšavskog pakta ili SSSR-a nastoji otežati put na Zapad, kao da joj je bogomdano pravo da ondje igra neku ulogu, da ima svoju sferu utjecaja', kaže Hodges.
'Čini mi se da na Zapadu prevladava stav da sama ideja sfera utjecaja nije primjenjiva u 21. stoljeću. Države danas imaju pravo same odlučiti što je za njih najbolje i kako će biti uređene', dodao je general.
Treći svjetski rat?
Osvrnuo se i na tvrdnju velikog njemačkog pisca Güntera Grassa, koju je iznio u posljednjem intervjuu prije smrti. Rekao je da strahuje da čovječanstvo 'mjesečari' u još jedan svjetski rat.
'Mislim da smo mjesečarili prije nekoliko godina kada smo pomislili da Rusija želi biti dijelom međunarodne zajednice. Bili su s nama u Bosni, čak smo stvorili i mehanizam na temelju kojega mogu surađivati s NATO-om. No, mislim da smo danas itekako budni', zaključio je general Hodges. (jutarnji.hr)
